T-HTnagrada@msu.hr

Obračun s jugoslavenskom ostavštinom

12.03.2014 u 09:00

Bionic
Reading

Nakon što smo upoznali prvih četvero umjetnika odabranih za ovogodišnju izložbu T-HTnagrada@msu.hr, vrijeme je za drugih četvero, a to su redom: Iva Gobić, Silvestar Kolbas, Tonka Maleković i Luiza Margan

Na ovogodišnji natječaj T-HTnagrada@msu.hr pristiglo je više od 200 radova, a stručni žiri odabrao je njih 16 koji će bit predstavljeni na izložbi.

Nakon što smo upoznali, abecednim redom, prvih četvoro umjetnika, red je za drugu četvorku, o čijim radovima je pisao član stručnog povjerenstva Igor Španjol.

Iva Gobić u svom radu kritički komentira apsurdnu svakodnevicu suočavanjem prividno protuslovne ekonomije odnosno polucije reklamnog tiska s oskudicom i (ne)dostupnošću na području izdavaštva. Osobnu i profesionalnu posvećenost problematici papira ironično rekontekstualizira produkcijom knjiga koje to nisu: neupotrebljivih svezaka privlačnih naslova. Na taj način se upisuje u najplemenitiju avangardnu tradiciju Kožarićeve fantazmagorične prazne knjige 'u kojoj je napisano sve'.

Rođena je u Rijeci 1973., gdje je i diplomirala vizualne umjetnosti pri Pedagoškom (Filozofskom) fakultetu. Magistrirala je na Odjelu za restauraciju (knjige) na Akademiji za likovno umetnost in oblikovanje u Ljubljani. Od 2004., radi kao voditeljica Odjela za konzervaciju i restauraciju papira i knjiga u Državnom arhivu u Rijeci.

Silvestar Kolbas kritički reflektira nedavnu ratnu prošlost u kontekstu šire društvene, političke i kulturne jugoslavenske ostavštine. Kombinacijom principa ready-made i svojevrsne filmske arheologije evocira teme (ne)svjesne destrukcije, zaborava, nemara, ali i (re)konstrukcije sjećanja. Rat, jedna od dominantnih tema umjetnosti, u Kolbasovu se radu pokazuje kao traumatičan prekid kulturne produkcije, ali i opomena da postojeća civilizacijska struktura u svakom trenutku bilo gdje može uroditi novim stradanjima.

Kolbas je fotograf, filmski snimatelj i redatelj, rođen 1956. u Petrovcima kraj Vukovara, a odrastao u Vinkovcima. Diplomirao filmsko i TV snimanje 1982. na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje je danas redoviti profesor. Tijekom karijere prepliću mu se fotografski i snimateljski rad. Snimio je više igranih i TV-filmova, TV-serija i veći broj dokumentarnih filmova, što u televizijskoj, što u nezavisnim produkcijama. Redatelj je dokumentarnih filmova 'Sve o Evi' (2003.), '20 dana na Tibetu' (2011.), 'Ratni reporter' (2011.), te 'Auto-portret V2.1' (2012.).

Tonka Maleković podupire i širi ideju samoorganiziranih urbanih vrtova koji su, unatoč sve većoj popularnosti, često osuđeni na privremenost. U kontekstu umjetnosti ukazuje na potencijal gradskih degradiranih područja i problematiku njihova vrednovanja unutar urbanističkih kvartova pomoću zajedničkih intervencija. Promocija i refleksija urbanog vrtlarstva, osim doprinosa povećanju samoopskrbe hranom, ima i važnu društvenu ulogu: vrtovi djeluju kao prostori druženja, učenja o upravljanju lokalnim potencijalima, solidarnosti i oblikovanja lokalnih zajednica.

Rođena je 1982. u Zagrebu, gdje je završila Školu za primijenjenu umjetnost i dizajn i Akademiju likovnih umjetnosti. Izlaže od 2003. na brojnim skupnim i samostalnim izložbama. Do sada je više puta nagrađivana za svoj rad: 2007. primila je 1. nagradu Essl Award za Srednju i Jugoistočnu Europu, a 2008. jednu od tri jednakovrijedne nagrade 43. Zagrebačkog salona primijenjenih umjetnosti i dizajna. Suosnivačica je Udruge za suvremenu umjetnost Slobodne veze/Loose Association.

Luiza Margan, upotrebljavajući javni prostor za raščlanjivanje tradicionalnih društvenih odnosa, u svom radu barem na trenutak uspijeva provokativno izazvati postojeće hijerarhijske strukture. Dirljivi prizori krhkih socijalnih tijela korejskih žena nijemih glasova, premda na prvi pogled djeluju kao metafora nejednakosti i obespravljenosti, istovremeno propituju trenutnu sveprisutnost te sugeriraju potencijalnu nestabilnost postojeće raspodjele društvene, ekonomske i političke moći. Emancipativna poruka, kodirana u pokretu, tako potiče na njezino čitanje.

Margan je rođena u Rijeci. Godine 2006., diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani, a 2013. na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču. Boravila je na rezidencijama u Seulu, Parizu, New Yorku. Izlagala na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi na relaciji Hrvatska – Austrija.