U razgovoru o novom Zakonu o umjetnicima, kojemu se protivi Hrvatska udruga samostalnih umjetnika (HZSU), ministrica Nina Obuljen Koržinek ponovila je da će on u javnu raspravu ići tek kad se oko njega postigne konsenzus.

'Tvrditi da ministarstvo radi nešto mimo umjetnika manipulacija je na koju ne pristajem. Surađujemo s velikim brojem udruga, a HZSU je samo jedna od udruga, oni okupljaju umjetnike kojima država osigurava plaćanje doprinosa, a koji su članovi i svojih matičnih strukovnih udruga. Novi zakon uredit će pitanja koja se odnose na sve umjetnike', kaže ministrica koju su iz HZSU-a prošli tjedan prozvali da je sustavno ignorirala stavove, prijedloge i mišljenja samostalnih umjetnika kojih se novi Zakon najviše tiče. Zahtijevali su, među ostalim, i njezinu ostavku 'jer je dosadašnjim djelovanjem pokazala da ne zastupa interese umjetnika te šteti kulturi općenito'.

'Cilj novog zakona je da jasnije definira ključne pojmove i statusna pitanja, da se kroz registar osigura jednostavniji pristup pravima za sve umjetnike, da se poboljša status mladih umjetnika, da se osiguraju dodatni poticaji za ulaganja, ali i da se proširi opseg djelatnosti za koje se mogu dobiti porezne olakšice. Imputiralo nam se u javnosti da će ministarstvo odlučivati tko će biti samostalni umjetnik, što je potpuna neistina. Upravo suprotno, novim Zakonom predviđamo iz povjerenstva, u kojima se odlučuje o samostalnim umjetnicima, u potpunosti izbaciti predstavnike Ministarstva kulture, koji sada suodlučuju. Međutim, administrativni se posao treba raditi transparentnije, treba ga digitalizirati i osuvremeniti', poručila je Obuljen Koržinek u intervjuu u Jutarnjem.

Ministrica Obuljen Koržinek u intervjuu se osvrnula i na to ostaje li u prijedlogu novog Zakona minimalni cenzus, prema kojemu umjetnik, da bi si osigurao pravo da mu država plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, treba u proteklih pet godina imati 60 tisuća kuna dohotka od samostalne umjetničke djelatnosti kao jedinog zanimanja.

'To znači da prosječno treba imati prihod od tisuću kuna mjesečno, ali gleda se razdoblje od svih pet godina. Jako je teško objasniti da se netko samostalno bavi umjetničkim radom kao jedinim zanimanjem, a da ima dohodak manji od tisuću kuna mjesečno', kaže ministrica.

Na primjedbu novinarke da je, primjerice, jedan od najpoznatijih domaćih konceptualnih umjetnika, Siniša Labrović, odselio u Berlin jer u Hrvatskoj nije mogao živjeti od svog umjetničkog rada, rekla je da su u Zakonu predvidjeli da postoji izuzetak za umjetnike koji imaju iznimnu karijeru, a bave se područjem koje ne osigurava nikakvu mogućnost naknade, u što se ubrajaju i konceptualni umjetnici.

'Nemam saznanja o tome kojim poslom se u Berlinu bavi Siniša Labrović i živi li doista od svojih performansa kako ste vi to formulirali', dodaje Obuljen Koržinek, a HZSU-u poručuje da su im vrata Ministarstva kulture otvorena i da će takvima i ostati tijekom cijelog procesa pripreme novog Zakona.

Krstulović: Namjera je Zakona da samostalne umjetnike de facto regulira kao obrtnike

Nakon sastanka HZSU-a i njihovog priopćenja od prošlog tjedna, oglasila se i jedna od članica Zajednice, redateljica Nora Krstulović, koja je bila na sastanku i koja na svome portalu Teatar.hr prati donošenje spornog Zakona o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva, kolokvijalno nazvanog Zakon o umjetnicima.

Za Nacional je Krstulović rekla da je Upravni odbor na čelu s Hrvojem Kovačevićem u zaključke rasprave poslane 30 sati nakon sastanka, uvrstio to da samostalni umjetnici traže smjenu ministrice kulture, a da oko toga na svom okupljanju prethodno nisu postigli konsenzus.

'To sam doživjela kao grubu manipulaciju članstvom, ali i kao politički i strateški potpuno promašen potez koji bi nam dugoročno mogao naškoditi više od postupaka ministrice', rekla je Krstulović dodajući da je posljednja koja bi branila Obuljen Koržinek.

'No činiti to danas (pozivati na njenu smjenu, op.a.), nekoliko mjeseci prije izbora i punih pet mjeseci nakon predstavljanja posljednje poznate verzije nacrta zakona protiv kojeg se bunimo, potpuno je besmisleno politikantstvo zbog kojeg će u drugi plan pasti meritum problema. U konačnici, apsolutna je neistina da smo izglasali zahtjev za njezinom ostavkom, pa ispada da HZSU svojim članovima čini upravo ono za što optužuje Ministarstvo. Svemu tome usprkos, nadam se da će HZSU preživjeti i ovu krizu upravljanja i sporni zakon. U suprotnom, postat ćemo zemlja državno dozvoljenih umjetnika', upozorila je Krstulović aludirajući na registar ili upisnik umjetnika, koji je predložen u Zakonu, a prema kojemu bi, ako bi se usvojio, za samostalno obavljanje umjetničke djelatnosti, za samozapošljavanje, trebala dozvola ministarstva kulture.

O tome zašto Obuljen Koržinek toliko želi provesti ovaj nacrt prijedloga Zakona o umjetnicima, unatoč otporu struke, Krstulović podsjeća da je tekst u namjeri vrlo sličan onomu koji su umjetnici već jednom rušili 2011.

'Tada je ministar kulture bio Jasen Mesić, dok je Nina Obuljen Koržinek bila državna tajnica. Ciljevi su mu, s jedne strane, potpuna politička kontrola nad kulturnim sektorom, a s druge, što mi je uostalom osobno potvrdio i državni tajnik, namjera zakonodavca da samostalne umjetnike de facto regulira kao obrtnike. Prvo je zastrašujuće, a drugo pokazuje potpuno nerazumijevanje funkcioniranja instituta samostalnog umjetnika u praksi. Uz to, način na koji se zakon ovoga puta pokušava donijeti, pokazuje i strašnu samovolju i nesuradnju Ministarstva', poručuje Krstulović u Nacionalu.