Prema podacima UNHCR-a iz 2014. godine, u Hrvatskoj trenutačno žive 394 izbjeglice iz svih dijelova svijeta. Kako bi nam približili svoje razmišljanje, šest autora proznih tekstova progovorilo je o svojim ratnim i izbjegličkim iskustvima, problemima identiteta i integracije u društvo te kulturnim različitostima s kojima se suočavaju.

'Željeli bismo čuti nečiji glas, iskustvo kako je to biti izbjeglica, tražitelj azila ili azilant u Hrvatskoj. Riječ je o ljudima koji su na temelju svojih životnih iskustava napisali prozno ili publicističko djelo. Jednako tako htjeli bismo te ljude okupiti na jednom mjestu kako bi društvu približili problem izbjeglištva', rekla je Jurlina.

Književna večer samo je jedna od manifestacija kojima se obilježava Tjedan izbjeglica.
'Imamo puno vrsta komunikacije s publikom, a ova književna večer je način komunikacije s ljudima koji vole pisati i čitati. Tako upoznajemo neke nove ljude, a možda netko od njih danas-sutra i objavi neko svoje djelo, što bi nam služilo na čast', naglasila je Jurlina.

Svatko ima svoju priču

Svih šest autora koji su sudjelovali na književnoj večeri pokušalo je svojim stihovima opisati osjećaje koji su se u njima pojavili tijekom dana izbjeglištva. Svaka njihova napisana riječ pokazuje koliko su se u njima borili gnjev, ljutnja, nezadovoljstvo i vjera kako nikada ništa neće uspjeti napraviti od svog života. Neki su u Hrvatskoj završili bježeći od ratnih nevolja, neki zbog ekonomskih nemogućnosti da u svojoj zemlji imaju dobar i kvalitetan život.

'Uzroci njihova izbjeglištva veoma su različiti. Koliko je izbjeglica, toliko je različitih priča, ali danas se može već izolirati nekoliko zemalja iz kojih dolaze u najvećem broju. Tako su tu ratom pogođene Sirija, Pakistan i Afganistan.

Integracija je nedosanjani san

Hrvatsko društvo zatvoreno je po pitanju bilo kakvih različitosti.
'Jednako kao što je bijelom muškarcu lakše uklopiti se u društvo u Irskoj nego, primjerice, ženi u tradicionalnoj odjeći, ista je situacija s izbjeglicama u Hrvatskoj. Kod nas još uvijek postoji neka gradacija rasizma, onima koji su drugačije boje kože ili vjeroispovijesti teže je opstati u hrvatskom društvu. Naravno da postoje izuzeci. Tako se izbjeglicama koje su se uspjele snaći u Hrvatskoj i danas su bogatije, lakše uključiti se u društvo', smatra Jurlina.

Upravo zato potrebno je imati što više događanja koja će podići društvenu svijest o problemima s kojima se izbjeglice u Hrvatskoj susreću.

'Ovakva događanja su dobra, jer nas podsjete da se društvo teško, loše i komplicirano nosi s izazovima koje nudi današnji svijet i migracije stanovništva. Problem je i neuravnotežena vanjska politika Europske unije koja ne zna što će sa svim izbjeglicama. Zato je ova tema dobra prilika da vidimo jesmo li kao društvo spremni na to, od kojih zemalja trebamo učiti i što možemo očekivati od suživota s izbjeglicama', naglašava Jurlina.

Jasno je da društvo najviše može utjecati na bržu integraciju izbjeglica i azilanata u Hrvatskoj.
'Na svima nama je da razmatramo te ljude kao cjelokupne ličnosti koje imaju niz problema s kojima se nose, a tu je još i opterećenje drugih identiteta u pretežno homogenoj zemlji koja je tipično emigrantska', zaključila je Jurlina.