Ravnatelj osječke Gradske i sveučilišne knjižnice (GISKO) Dragutin Katalenac prošlu srijedu dao je ostavku nakon sukoba s gradonačelnikom Krešimirom Bubalom koji je izbio uoči Nove godine. Katalenac koji je GISKO vodio od 1992. toliko je bio nezadovoljan sastankom kojem su uz gradonačelnika Bubala i predstavnika gradske uprave prisustvovali i knjižničari da je odmah podnio neopozivu ostavku što je Bubalo objeručke prihvatio
Neposredan povod Katalenčevu nezadovoljstvu smanjenje je stavke u gradskom budžetu za GISKO sa 2,9 milijuna kuna u 2009. na 2,2 milijuna kuna u ovoj godini. Ali svoje mišljenje bivši ravnatelj izrazio je aktivistički i prije nekoliko mjeseci plakatom 'Pazi – pada zgrada' kojim upozorava da se pod 420 tisuća knjiga urušava jedna od najljepših secesijskih zgrada u Osijeku.
Luksuzna gradska vila na početku secesijskog niza u Europskoj aveniji sagrađena je 1906. otkad su u njoj živjeli tadašnji gradonačelnik Vjekoslav Hengl i njegova supruga Matilda, jer je zdanje bilo svadbeni poklon mladenkinih roditelja. Zgrada je stradala i u ratu 90-ih, potom je obnovljen samo krov, ali ne i drugi stradali dijelovi. Budući da je u zgradu zadnji put ulagano prije 23 godine, 1986, bivši ravnatelj Katalenac putem web sjedišta GISKO-a i plakata u posudbenim odjelima pozvao je prije nekoliko mjeseci donatore da daju svoj prilog za obnovu. Nije bilo zainteresiranih, ali je oglas zabrinuo korisnike knjižnice kojima nije jasno kako četvrti po redu najveći hrvatski grad nema za modernu knjižnicu.
'Moja ostavka najbolji je izbor za knjižnicu', rekao nam je kratko Katalenac uvjeren da je njegov loš odnos s gradonačelnikom Bubalom razlog što i ova gradska uprava, kao i dosadašnje, ne ulaže u obnovu zgrade kao ni u gradnju nove. Za razliku od gradova poput Slavonskog Broda, Bjelovara, Zadra, Pule, Šibenika (s prilagođenim i prenamijenjenim građevinama) i konačno Splita s reprezentativnom sveučilišnom knjižnicom, osječki GISKO sa 34 sjedeća mjesta u čitaonici opslužuje gradske i sveučilišne korisnike u gradu. Broj studenata Sveučilišta J. J. Strossmayera s oko devet tisuća 1999. porastao je na sadašnjih gotovo 19 tisuća, ali GISKO je i dalje u zajedničkom vlasništvu između Sveučilišta i Grada.
Za dio tih problema Bubalo drži odgovornim Katalenca. 'Smatramo da je Katalenac neopozivom ostavkom učinio dobro za GISKO', izjavio je ustvrdivši da dosadašnji ravnatelj nije razjasnio vlasničke odnose u vezi zgrade, presporo planirao odvajanje gradskog od sveučilišnog dijela knjižnice te da od početka devedesetih nije promijenio sporazum sklopljen između Grada, GISKO-a i Sveučilišta.
