Zagrebačka Dotrščina mjesto je najvećeg masovnog zločina u povijesti glavnog grada Hrvatske i jedno od najvećih stratišta Drugog svjetskog rata u zemlji. Za vrijeme fašističke okupacije, od 1941. do 1945., na lokaciji današnjeg Spomen-parka ubijene su tisuće građana, najviše iz Zagreba i okolice, ali i drugih.

Od 2012., u okviru aktivnosti Virtualnog muzeja Dotrščina, u tom se zagrebačkom parku izvode godišnje memorijalne intervencije u čast žrtava fašizma, a povodom Svjetskog dana mira. Temeljni cilj projekta je vraćanje Dotrščine u kolektivnu memoriju.

Performans 'Osunčana mjesta' Zorana Pavelića, multimedijalnog umjetnika iz Osijeka, odabran je na javnom natječaju Virtualnog muzeja Dotrščina. Autor u intervenciji, koja će uključiti i posjetitelje parka, koristi igru svjetla i sjene. Sadržaj izvedbe pritom je vrlo jednostavan, objašnjava.

'Dvadesetak ljudi u sjenovitom parku odabrat će sunčano mjesto i na njemu stajati osvijetljeni suncem nekoliko minuta. Zatim će svaki od njih odabrati novo takvo mjesto, mijenjajući lokacije do kraja performansa', objašnjava autor čiji rad, sastavljen 'od onih koji 'stoje u svjetlu' u Spomen-parku, na simboličan način odaje počast onima koji su možda na istim tim mjestima tamo stajali i tragično stradali', kaže Zoran Pavelić.

'Izlazak iz sjenovitog mjesta u osunčano čini važan dio rada. Tu su naglašene jasno suprotstavljene kategorije svjetla i sjene koje govore o općim principima ljudske slobode. Sloboda je uvijek odabir svjetla, a taj odabir potvrđuje svatko od sudionika u performansu. Utoliko izvedba svakog od njih nije samo odavanje počasti, već i potvrda tog osobnog odabira', zaključuje Pavelić.

Nakon što je čuo za natječaj, čiji su članovi žirija bili Sabina Sabolović, Daniel Kovač i Saša Šimpraga, Zoran Pavelić je posjetio prostor Spomen-parka.

'Čudilo me što nema nikakvih jasnih oznaka koje upućuju na to mjesto, kako Grad Zagreb nije uključeniji u širenje znanja o Dotrščini, koja je u samom njegovom centru. U pitanju je povijesna činjenica o kojoj treba educirati kako bi dobila svoje mjesto. Ako se ništa ne radi po tom pitanju, ostaje nam povijesna rupa. Važno je ispričati ovu priču osobito s obzirom na danas krajnje ideološki obojeno vrijeme u Hrvatskoj, u kojem se zanemaruju i osporavaju povijesne činjenice, a antifašizam se doživljava kao prijetnja', kaže Pavelić koji je u Spomen-park Dotrščinu došao bez ikakve prethodne ideje. 

'Jednostavno sam si rekao da će se, kad dođem tamo, nešto dogoditi ili neće. Bilo mi je nekako pogrešno striktno razmišljati o tome. Mjesto je lijepo i živo, s puno biciklista, ljudi koji vježbaju. Čim sam došao, pažnju su mi privukle sunčane mrlje na tlu, svjetlost koja prodire kroz krošnje. Snimao sam nasumice fotografije, zatim i kratki video s pogledom u nebo, među krošnjama. Kad sam drugi dan otišao natrag, otkrio sam Bakićeve kristale i Dolinu grobova koji na svoj način 'komuniciraju' s osunčanim mjestima u parku. Dirne vas sve to skupa, da stojite na mjestu tolikog stradanja', kaže Pavelić, povodom čije će izvedbe 23. rujna Virtualni muzej Dotrščina lansirati i ponovljenu inicijativu za obnovu kamenog natpisa na ulazu u park, uništenog 1990-ih.

'Tražit ćemo i obnovu zadnjeg spomenika koji treba obnoviti, trećeg po redu, a riječ je o radu Stevana Luketića. Dva su već potpuno obnovljena, jedan od Bakićevih kristala i onaj Branka Ružića. Tražit ćemo, osim toga, postavljanje informativne karte na ulazu u park, kao i smjerokaze u njemu, dodatne klupe uz šetnice te punkt s besplatnom pitkom vodom, jer se radi i o popularnoj rekreacijskoj zoni, tj. najvećem zagrebačkom gradskom parku', kaže Saša Šimpraga, autor projekta Virtualni muzej Dotrščina, koji je prepoznat kao najinovativniji u domeni kulture sjećanja u Hrvatskoj i šire.

Neki od ranije izvedenih memorijalnih radova na Dotrščini su 'Ledena kiša' Slavena Tolja i 'Nasljednici' Danijela Kovača.