Izložba '51000 Balthazargrad' nastala je u koprodukciji tvrtke Rijeka 2020 i MMSU, a program otvorenja trajat će od 10 do 17 sati. Naziv izložbe s Rijekom povezuje činjenica da je Rijeka atmosferom i izgledom poslužila likovnom umjetniku Zlatku Boureku kao inspiracija za scenografiju serijala, odnosno sam Balhazargrad u kojem dobri profesor živi i smišlja izume.

Prostor izložbe podijeljen je na dijelove Svemir, More, Rijeka i Grad. Namjera je na atraktivan, zabavan i interaktivan način ispričati priču o nastanku Profesora Balthazara, o mnogim slojevima koji se otkrivaju gledanjem njegovih dogodovština, ali i o važnosti ovog animiranog serijala u kontekstu vremena u kojem živimo, doznaje se iz Rijeke 2020.

Razgledavanje izložbe na dan otvaranja omogućit će se u pet termina, za koje zainteresirani mogu preuzeti besplatne ulaznice, kojih će biti 50 po terminu. Svi posjetitelji prilikom ulaska na izložbu i obilaska trebaju nositi zaštitne maske, a prostor izložbe će se dezinficirati nakon svake skupine posjetitelja kako bi bio siguran za sljedeću.

Posebno za ovu izložbu slavni Balthazarov izuzmiteljski stroj izrađuje mlada multimedijalna umjetnica Lina Kovačević. On nema upute za rukovanje, na njemu sve radi ili ne radi, ali ipak stroj uvijek nudi rješenje za problem, bio on školski, ljubavni, znanstveni, ili pak opći društveni, stoji u najavi izložbe. Umjetnica Lina Kovačević radi u novim medijima, slikama i objektima. Diplomirala je na Studiju dizajna u Zagrebu i magistrirala na Central St. Martins School of Art and Design u Londonu.

Rijeka 2020 i MMSU izložbu postavljaju u suradnji s Jučer Danas Sutra – Platformom za audiovizualna istraživanja te u partnerstvu s tvrtkom Ultra link i Zagreb filmom. Kustos izložbe je Željko Luketić, a dizajn postava i grafičko oblikovanje su djelo Brigade - Zoje Ivanišević, Kristine Volf i Ene Tadej. Tekst za izložbu napisao je i obradio Utorak - Jakov Vilović, a autor dizajna svjetla je Ivan Marušić Klif.

Serijal Profesor Balthazar razvio se iz prvog kratkog filma 'Izumitelj cipela', koju je 1967. godine režirao i animirao Zlatko Grgić, po scenariju koji je napisao zajedno s Borivojem Dovnikovićem Bordom. Pozadine je izradio Branko Varadin, a glazbu je napisao Aleksandar Bubanović. Balthazar je tada još bio po svemu tipičan film Zagrebačke škole, bijelih pozadina i grada koji još nije bio Rijeka, nego kombinacija Zagreba i New Yorka.

Nakon nagrade na festivalu u Rumunjskoj, nastaje ideja o serijalu filmova. Prvi serijal se, uz novih 12 epizoda od prosječno desetak minuta trajanja, pridružuje 'Izumitelju cipela', što čini okvir od 13 epizoda, čega su se autori pridržavali do trećeg serijala. U četvrtom je stvoreno 20 epizoda s prosječnih pet minuta trajanja.

Do 1978. godine nastalo je 59 epizoda Profesora Balthazara. Scenarij, režiju, crtež i animaciju serije potpisivali su zajedno Zlatko Grgić, Boris Kolar i Ante Zaninović, a pozadine i pretvaranje mješavine Zagreba i New Yorka u Rijeku čini Zlatko Bourek uz pomoć Branka Varadina i Srđana Matića. Serijal je prikazivan u cijelom svijetu, u Iranu, na američkoj nacionalnoj mreži ABC, pa do skandinavskih država, gdje je doživio izuzetan uspjeh. Za njemačku televiziju realiziran je velik broj kratkih infofilmova s profesorom Balthazarom kao glavnim likom, a Zaninović je Balthazara doveo i u strip, gdje je u djecu ne samo zabavljao nego i učio engleski jezik.