Izložba 'Iz grafičkih ateliera Joana Miroa', na kojoj su predstavljena djela nekoliko umjetnika koji su stvarali u radionicama tog proslavljenog katalonskog slikara, kipara, grafičara i keramičara, otvorena je u zagrebačkoj Galeriji Forum.
Izborom pet projekata iz zbirke obilježava se 20. godišnjica postojanja Miroovih grafičkih radionica, koje su otvorene po umjetnikovoj želji kako bi njegovi atelieri u Palma de Mallorci postali mjesta na kojima bi drugi umjetnici stvarali grafike. U njima su dosad radili brojni španjolski i inozemni autori, podjednako afirmirani kao i oni koji su bili mladi talenti, a njihovi su radovi danas dio zbirke Zaklade Pilar i Joan Miro
Predstavljen je svojevrsni kronološki presjek te zbirke i rada ateliera, od Wolfa Vostella kao jednog od prvih koji je u njima radio, do jednog od posljednjih, Antonia Miralde. Izloženi su i radovi Waynea Crothersa, Democracie te mladog umjetničkog dvojca Patricie Gomez i Marie Jesus Gonzalez, a s predloškom, matricom i probnim otiskom prikazan je i proces nastanka Miroovog grafičkog lista br. 9 iz serije 'Psi'
Elvira Camara, kustosica izložbe i ravnateljica Zaklade Pilar i Joan Miro, izrazila je zadovoljstvo što se na svom obilasku europskih gradova ta putujuća izložba uklopila u ambijent zagrebačke Galerije Forum.
U organizaciji te zaklade i Instituta balearskih studija izložba je premijeru imala prošle godine u Galeriji Kresija u Ljubljani, u povodu održavanja Međunarodnog biennala grafičke umjetnosti, a od tada je obišla Beč, Bratislavu, Prag i Sofiju. U Zagrebu, gdje će biti otvorena do 30. kolovoza, postavljena je u suradnji sa španjolskim Veleposlanstvom u Hrvatskoj.
Emil Matešić, ravnatelj Kulturno-informativnog centra u okviru kojega djeluje Galerija Forum, na otvorenju je posjetiteljima pokazao plakat Miroove izložbe koja se u toj galeriji održala 1970. godine. To što je Miro još kao živući i aktivni umjetnik koji nešto znači na umjetničkoj sceni tada ovdje izlagao govori o tome da je Galerija Forum i onda bila važan čimbenik u regionalnom i međunarodnom kontekstu, a sada ona propituje gdje se nalazi njegovo naslijeđe i kako funkcionira želja jednog umjetnika da ostavi trag u društvu, rekao je.