"Godina kulture Austria Hrvatske 2017. održava se pod visokim pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Grabar- Kitarović i austrijskog predsjednika Van der Bellena, zajednički smo  je planirali i financirali i mislim da je doista prava potvrda bliskih i čvrstih veza dviju prijateljskih zemalja," rekla je ministrica Obuljen Koržinek. Kazala je da su Hrvatska i Austrija stoljećima bile povezane te da dijele zajedničke vrijednosti u sklopu Europske unije u sadašnjosti i budućnosti.

Izložba 'Izazov moderne' je kruna projekta Godine kulture, koji se održava paralelno u Hrvatskoj i Austriji. Izložba u Beču je osvježena i prilagođena, u Zagrebu  je bio fokus na upoznavanju djela austrijskih, a u Beču hrvatskih umjetnika.

"Ovo je veliko priznanje ne samo kustosima i autorima, nego i proizvodnji Klovićevih dvora i svima koji su sudjelovali  u pripremi. To je  sjajan model kako bismo se što bolje upoznali,  stvarali nove veze i projekte koje smo ove godine pokrenuli," rekla je hrvatska ministrica kulture i dodala da će to biti model za suradnju i u idućim godinama.

"Pripremajući se za 2020., kada će Rijeka biti europska prijestolnica kulture, a Hrvatska prvi put predsjedati Europskom unijom, trudit ćemo se u fokus staviti one projekte koji upravo istražuju povezanost Hrvatske s drugim europskim narodima i kulturama. Već su neki projekti krenuli, a neki su u pripremi," rekla je u izjavi hrvatskim novinarima Obuljen Koržinek.

"Bilateralni odnosi Austrije i Hrvatske uvijek su bili bliski i prijateljski," kazao je otvarajući izložbu  u ime ministra vanjskih i europskih poslova Sebastiana Kurza glavni tajnik austrijskog ministarstva europskih , vanjskih poslova i integracije Michael Linhard.

Naglasio je da Godina kulture na poseban način povezuje, promiče i obogaćuje odnose dviju prijateljskih država. "Ovo je veliki zajednički projekt hrvatsko- austrijskog partnetstva suradnje i razmjene," rekao je.

Izrazio je zadovoljstvo što se, kako je rekao, ova lijepa izložba hrvatskih i austrijskih umjetnika održava u čuvenoj galeriji muzeja Belvedere. 

Kontakti i suradnja između dvije zemlje odvijaju se jako dobro na političkom, gospodarskom, kulturnom planu, kazao je i izrazio uvjerenje da će suradnja biti još intenzivnija u budućnosti.

Izložba obuhvaća 130 radova bečkih  umjetnika secesije, uz ostale Gustava Klimta, Kolomana Mosera, Karla Molla, Maxa Kurzweilera, Tine Blau, Joseffa Hoffmanna, koji su usporedo postavljeni s djelima Vlahe Bukovca, Tomislava Krizmana, Ivana Meštrovića, Mencija Clementa Crnčića, Roberta Auera, Naste Rojc, Slave Raškaj.

Izložbom u galeriji muzeja Belvedere u Beču prvi put se predstavlja izvan Hrvatske razdoblje hrvatskog likovnog stvaralaštva nastalo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kao i presjek  stvaralaštva Beča i Zagreba, koje prema riječima kustosice u Klovićevim dvorima Petre Vugrinec, ukazuje na stilske i motivske podudarnosti i specifičnosti kroz primjere slikarstva, kiparstva, arhitekture i primijenjene umjetnosti austrijskih i hrvatskih umjetnika.

"Ovo je prekrasna izložba djela austrijskih i hrvatskih umjetnika na prijelazu stoljeća, koja prikazuje jedno značajno poglavlje hrvatske povijesti umjetnosti, koje je u središtu izložbe, a u Beču je malo poznato," zaključila je glavna direktorica muzeja Belvedere Stella Rolling.

Izložba je organizirana u suradnji zagrebačke galerije Klovićevi dvori, gdje je bila prvo postavljena, i galerije bečkog muzeja Belvedere.