Izložbu je otvorio riječki gradonačelnik Vojko Obersnel, koji je istaknuo da je izložba izuzetan spoj povijesti i umjetnosti, naglasivši da ne žali truda uložena u spašavanje Galeba, njegovu kupnju, a potom i u organizaciju izložbe.

Na izložbi su predstavljena djela koja se referiraju na društveno-politički kontekst vremena u kojem su nastala, od 1909. do 1989., odnosno djela čiji su tvorci smatrali da umjetnost treba aktivno djelovati na promjene u društvu. Osim umjetničkih djela, na brodu su prikazani dokumentarni materijali o brodu te snimke razgovora s umjetnicima. Izložbu su organizirali Institut za istraživanje avangarde i Kolekcija Marinko Sudac, uz potporu Grada Rijeke.

Predsjednik Instituta za istraživanje avangarde Branko Franceschi rekao je da su brod Galeb i aktivistička umjetnost izložbom spojeni u jedno te da je taj brod, kao i umjetnici čija su djela izložena, širio misiju mira.

Povjesničar umjetnosti Feđa Vukić kazao je da izložba može biti jedan od prijedloga za buduće sadržaje Galeba te da vjeruje da većina umjetnika nije ni sanjala da će jednoga dana njihova djela biti izložena na tom brodu.

Izložba se bavi dekonstrukcijom nedodirljivog, mitskog broda Galeb čije palube i salone uz Maršala Tita i vrh socijalističke vlasti nastanjuju duhovi svjetskih državnika, napisao je u katalogu izložbe Franceschi, ističući i da izložba nudi model za novu društvenu konstrukciju broda u 21. stoljeću i prostor za platformu demokratskog dijaloga.

Kolekcija Marinko Sudac sadrži fundus povijesnih avangardnih, neoavangardnih i postavangardnih pokreta i umjetnosti. Kolekcija ima oko dvadeset tisuća jedinica - umjetničkih djela, dokumenata i publikacija nastalih od Baltika do Crnog mora te na prostoru bivše Jugoslavije i u Japanu.

Brod Galeb, sagrađen je 1938., prvotno je služio za prijevoz banana, a 1944. je, tada pod njemačkom zastavom, potopljen u riječkoj luci. Iz mora je izvađen 1948., te je obnovljen. Nakon obnove koristio kao školski brod, a potom kao jahta Josipa Broza Tita, koji je na njemu ugostio brojne državnike i poznate osobe. Galeb je 90-tih prodan, ali ga je vlasnik, tvrtka iz Liberije, ostavila da propada u Brodogradilištu Viktor Lenac. Proglašen je hrvatskim kulturnim dobrom, a potom ga je na sudskoj dražbi kupio Grad Rijeka. Iz Instituta za istraživanje avangarde predloženo je da Galeb postane Muzej avangardne umjetnosti.

Izložba će biti otvorena do 18. lipnja.