'Izložba s više naslova' (Umjetnost ljubavi moja, Ova poezija bolja je od idealne, Predizložba idealne izložbe) te s tristotinjak radova miješanih žanrova predstavlja širok raspon medija, pristupa i tema konceptualnog umjetnika Vlade Marteka, kojima je zajednički njegov eksperimentalni tretman jezika.

Kako stoji u opisu izložbe, ona je fragmentarni uvid u više tisuća Martekovih radova, a oslonjena na tematsko, dijelom i kronološko povezivanje pojedinih serija, u ponešto izmijenjenoj i dopunjenoj verziji realizirat će se i početkom 2020. u Mestnoj galeriji u Ljubljani.

'Predizložba idealne izložbe, kako kaže jedan od njenih podnaslova, trudi se pobliže nas upoznati s umjetnikom kojem su prekoračenja, kontradikcije i djetinja neuklopivost bitne sastavnice stvaranja. Donosi poeziju bolju od idealne poezije usustavljenu u Martekov poetični pristup stvarnosti koji potiče na njezino drugačije sagledavanje i pojačava svijest o tome što i kako gledamo i čitamo. U percepciju unosi oprez, uz humor kao obrambenu distancu pred kolebljivosti materijalne stvarnosti, ali otkriva i dobrodošao sentiment. Umjetnost, ljubavi moja, reći će Martek.'

Vlado Martek rekao je da u njegovoj poetici publika ima značajnu ulogu, a da su njegovi radovi 'brbljavi', puno pričaju sami za sebe. Važna mi je ideja umjetnosti, važno mi je da ideju realiziram, jednom kao pjesmu, drugi puta kao kolaž.., rekao je. Dodao je da umjetnost promatra kao razmišljanje, što je, smatra, posljedica studiranja filozofije.

Kustosice izložbe Ksenija Orelj i Alenka Gregorič rekle su da je raditi na izložbi bio privilegij i zadovoljstvo te da se nadaju da se to i vidi.

Vlado Martek rođen je 1951. godine u Zagrebu, gdje je diplomirao književnost i filozofiju. Počeo je pisati pjesme kad i svi, s petnaest godina, radi cura. Umjetnički je rođen u maternici Grupe šestorice autora (1975. – 1979.), te je umjetničku djelatnost raširio na svašta unutar likovnoga; od autorskih knjiga do grafita i murala. Poeziju, svoj matični medij dekonstruirao je u Predpoeziju (poetski objekti, slogani, elementarni procesi u poeziji, akcionizam), Poeziju (klasično pisanje) i Postpoeziju (pisanje bez autocenzure, konfesionalnost).

S vremenom je nastala tzv. Martekova abeceda piktograma, četrdesetak motiva koji se nalaze posvuda u crtežima, na slikama, na grafikama i kolažima. Objavio je nekoliko klasičnih knjiga poezije i eseja. Umjetnost mu se prvenstveno sastoji od opraštanja, rastajanja s umjetnošću, odnosno iz balansiranja između žustre proizvodnje i efektnog uskraćivanja. Nositelj je dekadentne romantike: djevojkama kojima se sviđao ubrzo bi dojadio svojom sramežljivošću i platonizmom.

Grupa šestorice autora bila je neformalna grupa umjetnika (Boris Demur, Željko Jerman, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Sven Stilinović, Fedor Vučemilović), koji su se publici obraćali izvan konvencionalnih prostora umjetnosti kao što su galerije i muzeji. Između 1975. i 1979. ova šestorka izvela je dvadesetak izložbi-akcija u Zagrebu - na ulicama i trgovima, na fasadama zgrada, na kupalištu uz Savu - a kasnije i u drugim gradovima. Osim prijateljstva združivali su ih i slični pogledi na umjetnost i stvaralaštvo, kao i prilagodljivost situacijama i prostorima u kojima su intervenirali, a sve sa željom da umjetnost dopre do što većeg broja ljudi.