Izložbu je otvorio povjesničar umjetnosti Marin Ivanović naglasivši kako se, kad Paljetak crta ženski akt, u obilju varijacija impostacije zamišljenog modela reflektiraju neslutljive varijacije likovne forme - od dobro postavljene studije ženskog tijela do sasvim izmijenjenih i neprepoznatljivih oblika, gotovo kao arhetipova, praformi, jajolikih počela.

Time autor, ističe Ivanović, anticipira i odgovara na nepostavljeno pitanje o tome što je to što nas u aktu kao motivu još može oduševiti, što još možemo smatrati dobrim osim pubertetlijske, prvosemestralne, početničke vještine da se dobro postavi promatrani goli model.

'Paljetak se, naime, niti ne bavi motivom; on se bavi aktom kao temom', napomenuo je dodavši kako nas prisiljava da se ovim crtežima umjesto formalnom analizom, približimo s naramkom ikonoloških i simboličkih alata ili, još bolje, prepustimo djelu da nas vodi, da se samo predstavi i u nama zasvira po 'tananoj crvenoj niti što treperi u grudima'.

Naglasio je kako su u ovaj izbor uključena djela, koja nastoje obuhvatiti sve važne stilske rukavce, od zaokruženih 'prozorčića' u kojemu se puteno gnijezde dame s mačkama, preko totemskih figura i crteža na podlogama od kataloga, računa, knjižnih stranica i kolaža, do pročišćenih oblika žena, žena s mačkama i žena-mačaka kod kojih je uskovitlani, slobodni crtež u većoj mjeri sadržaj nego tehničko sredstvo. 

Ocijenio je kako taj beskrajno slobodan, ničim uvjetovan ni opterećen crtež materijalizira energiju koja je toliko vibrantna da je u sebe uvukla onoga koji ju je stvarao pa iz ovih aktova sjaji autorska osobnost i divljenje životu, nježnost prema nekom životno važnom biću, eteričnost snažnija od erotičnosti, sukus 'ženskoga' kao ideje i kao pojma.

Na izložbi su postavljena izabrana djela pod nazivom 'Aktualije I. – XXVIII.', nastala u tehnikama gicléea, olovke, flomastera, tuša i akrila na podlozi od papira u razdoblju od 2010. do 2020. godine. Izložba otvorena u četvrtak navečer, ostaje otvorenom do 31. srpnja.

Akademik Luko Paljetak rođen je u Dubrovniku 1943.  U novije vrijeme sve se češće javlja i kao slikar. Ostvario je više pjesničko-grafičkih mapa u suradnji s različitim hrvatskim likovnim umjetnicima. Objavio je više od sto književnih djela, među kojima i 'Nečastivi iz ruže', 'Pjesni na dubrovačku', 'Skroviti vrt' i roman o Marinu Držiću 'Marin'. Sabrane pjesme u šest svezaka objavljene su mu 2018. u izdanju Naklade Bošković.