Izloženo je četrdesetak slika na platnu i drvu, nastalih između 1450. i 1590. godine, a među njima se ističu remek djela najznačajnijih talijanskih slikara 15. i 16. stoljeća, Tiziana, Tintoretta, Bellinija, Carpaccia, Veronesea i drugih. Ta su djela bila napravljena za hrvatske naručitelje, biskupe i opate, plemiće, pomorske trgovce i humanistički obrazovane pojedince, u doba dok još nisu bili tako slavni kao danas.

Renesansa u Hrvatskoj označila je najplodnije umjetničko razdoblje koje je iznjedrilo niz antologijskih djela europske umjetnosti, rekla je Vesna Kusin, ravnateljica Galerije, izdvojivši Šibensku katedralu, kapelu bl. Ivana u Trogiru, dubrovačku kulu Minčeta i tvrđavu grad Karlovac.

Visoka kultura renesanse u nas, koja je prožela i književnost, kazalište, glazbu, urbanu, ladanjsku i perivojnu arhitekturu svjedoči o svijesti domaćih stvaratelja, ali i naručitelja koji su svoje prostore, ponajprije crkve i samostane, željeli opremiti i djelima vrhunskih talijanskih renesansnih majstora, istaknula je Kusin. Njihova djela, rasuta duže hrvatske obale, tvore imaginarni muzej velikana renesanse, koji je sada prvi put stvarno uspostavljen zahvaljujući posuđivačima, dodala je.

Kusin je ocijenila kako su Klovićevi dvori tom izložbom napravili nov iskorak 'priredivši međunarodnu izložbu iz domaćih fundusa u kojima se čuvaju remek-djela talijanskih slikara.

Autor izložbe, akademik Radoslav Tomić rekao je kako je zbog složenosti izvedbe i sakupljanja te izuzetno krhke građe ova izložba povlastica rijetkih, jedne generacije koja neće morati obilaziti otoke kako bi vidjeli što se događalo u tom razdoblju.

Osim što se željelo na tematskoj i stilskoj razini predstaviti sve ono što su Hrvatskoj ostavili velikani talijanskog renesansnog slikarstva, cilj izložbe bio je uspostaviti vrijednosni kriterij o tome što se čuva u hrvatskim crkvama i zbirkama iz tog razdoblja, naglasio je Tomić.

Zoran Šikić, državni tajnik u Ministarstvu kulture, otvorio je izložbu, opisavši je kao izniman kulturni događaj koji uoči ulaska Hrvatske u EU doprinosi uzajamnom upoznavanju europskih kultura i kao putokaz za dalje s obzirom da je katalog koji ju prati znanstveno referentan.

Zamjenica gradonačelnika Jelena Pavičić Vukičević drži kako je riječ o 'prvorazrednom likovnom i kulturnom projektu' koji pokazuje kako ta vrhunska djela nisu naručivale samo crkve i samostani, nego i plemići, trgovci i humanistički obrazovani pojedinci.

Osim iz crkava, samostana, galerija, muzeja i privatnih zbirki, slike za izložbu posuđene su iz Stossmayerove galerije HAZU. Izložba će biti otvorena do 22. siječnja, a kustosica je Marina Viculin.