Retrospektivna izložba jednog od najznačajnijih slikara hrvatske moderne Mencija Klementa Crnčića otvorena je u utorak u Galeriji Klovićevi dvori, dvadesetipet godina nakon posljednjeg retrospektivnog pregleda njegova opusa,a okupila je aktualnu kulturno-političku kremu koja nije propustila kritizirati rad te galerije u prošlom mandatu Jasmine Bavoljak i pokojne Marine Viculin
Prvim većim ovosezonskim projektom Klovićevih dvora obilježava se 150. godina Crnčićeva rođenja te se izborom 150 slika, ulja, grafika, crteža i karikatura posuđenih iz mnogih javnih i privatnih zbirki, revalorizira njegovo mjesto u hrvatskoj povijesti umjetnosti i nudi novo čitanje umjetnikova opusa, a niz slika izlaže se prvi put.
Retrospektivna izložba Mencija Klementa Crnčića predstavlja njegov grafički i slikarski opus, ponajviše prizore marina, krajolika i zagrebačkih veduta, rekla je autorica izložbe, viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Petra Vugrinec
Podsjetila je da je on prvi od hrvatskih umjetnika prepoznao ljepotu našeg krajolika i upisao ga u europsku dionicu pejzažnog slikarstva.
Slikari na prijelazu 19. u 20. stoljeće postali su novi kartografi, obale Seine ili Normandije postaju sve više likovni nego geografski pojmovi sa slika francuskih impresionista, no u europsku likovnu kartografiju trebali bi smjestiti Medovića, Kovačevića i napose Crnčića, na kojeg bismo trebali pomisliti kada gledamo buru na Jadranu, zapjenjene morske valove, škarpe i klisure ispod surog modro-sivog neba, istaknula je.
'Crnčić je prvi u hrvatsko slikarstvo unio krajolik i sugestivne marine, ali i mirnoću, pitomost našeg krajolika', rekao je Andro Krstulović Opara, savjetnik hrvatske predsjednice, pokroviteljice te izložbe u Klovićevim dvorima.
'Time je na najljepši način opjevao ljepotu domovine kako su to prije njega napravili pjesnici i otvorio prozor nasljednicima da vide tu ljepotu i autentičnost prvih stihova naše himne', ustvrdio je, otvorivši izložbu.
Ravnatelj Galerije Antonio Picukarić rekao je kako ta izložba predstavlja 'nastavak ili novi početak' Galerije Klovićevi dvori, na način na koji je 'imao ideju o tome što su Klovićevi dvori danas, što bi trebali biti sutra, ali i nastavak tradicije koja je bila jako dobra'.
Zamjenica gradonačelnika Vesna Kusin ocijenila je kako se tom izložbom otvara nova stranica te muzejsko-galerijske institucije na čemu, napomenula je, treba zahvaliti ravnatelju i njegovoj odluci da 'vrati Klovićeve dvore u putanju respektabilnih galerijskih prostora, ne samo u Zagrebu, nego i široj regiji'.
Po njezinim riječima, Crnčićeva izložba izborom djela i stručno obradom revalorizira njegov dosad zanemaren i omalovažen doprinos u hrvatskoj povijesti umjetnosti. 'Retrospektiva daje novo vrednovanje njegove uloge u definiranju novih stilova u hrvatskoj povijesti umjetnosti i pozicionira ga na pravo mjesto u povijesti hrvatskog slikarstva 19. i 20. stoljeća', dodala je.
Zamjenica ministra kulture Ana Lederer smatra kako je Crnčićeva izložba dvostruko važna, zbog samog autora, ali i zato što se njome nastavlja niz sjajnih retrospektiva Klovićevih dvora te predstavlja 'početak nove stare epohe' te galerije.
Mencija Klementa Crnčića (1865. – 1930.) na izložbi predstavljaju ponajviše njegova djela koje svjedoče o njemu kao utemeljitelju domaćeg pejzažnog slikarstva, s prizorima Hrvatskog primorja, Kvarnera te južnih predjela te sjevernog krajolika. Osim tih slika prikazan je njegov opus karikatura, ilustracija, plakata te dokumentarnih fotografija i predmeta koje je koristio dok je slikao.
Koautori izložbe su Darija Alujević, za područje Crnčićeva pedagoškog i muzejsko-galerijskog rada, te Frano Dulibić za područje karikature.
Osim po likovnim radu, Crnčić je zapamćen i kao aktivni pokretač i sudionik svog vremena. S ciljem da profesionalizira likovno školovanje, s Csikosem je 1902. pokrenuo prvi risarsko-slikarski tečaj, postavivši temelje buduće zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti.
Kao ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora doprinio je razvoju muzeološke kulture, pokrenuvši reviziju atribucija, a bio je i prvi školovani grafičar u nas. Prvi je nabavio bakropisni stroj iz Beča, gdje su se njegovi učenici, mladi umjetnici odlazili usavršavati, a sudjelovao je i u osnivanju Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne biblioteke.
Bio je pionir i na području karikature, osnivač lista 'Satir', u kojemu je objavljivao pod pseudonimom Tuš, dajući britke i duhovite crtačke komentare ondašnjih zbivanja.
Izložba će biti otvorena do 8. svibnja.
