Mali, ali izvanredan pogled na izlazak Sunca koji je Aleksej Leonov nacrtao drvenim bojicama, dok je u malenoj svemirskoj letjelici Voskhod 2 jurio oko Zemlje, jedan je od brojnih izložaka koji za potrebe izložbe prvi put kreću na putovanje izvan Rusije.

Leonov je proglašen junakom Sovjetskog Saveza kao prva osoba koja je 1965. kročila svemirom i upravo je na toj misiji ovaj talentirani umjetnik skicirao izlazak Sunca.

Iako se na prvu crtež možda neće činiti vrhunskim umjetničkim djelom, kustosica izložbe Natalia Sidlina objašnjava u Guardianu da je on s obzirom na okolnosti upravo zadivljujući.

'Pokušajte zamisliti vrijeme rođenja svemirskog doba. Od glave do pete obučeni ste u svoju najtopliju odjeću, preko koje ste još navukli opremu za skijanje, motoristička kaciga vam je na glavi i vezani za stolicu u jako malenoj letjelici kružite oko Zemlje vrlo velikom brzinom', slikovito dočarava Sidlina okolnosti u kojima je nastao crtež.

'Ne treba zanemariti ni činjenicu da su u letjelici dizajniranoj za jednu osobu bile njih dvije. Sad razmislite o tome kako je koristiti olovku i papir uz nultu gravitaciju i moći ćete zamisliti kakva je to noćna mora morala biti. Ali on je htio zaustaviti vrijeme i podijeliti taj trenutak s drugim ljudima', dodala je Sidlina.

Drvene bojice bile su prilagođene za rad u bestežinskom stanju, ali ne baš na osobito visokotehnološki način - svaka od njih obavijena je žicom i pričvršćena na gumenu narukvicu.

Sidlina ne krije oduševljenje time što će skica nastala 18. ožujka 1965. biti dio izložbe, napominjući kako je ona također simbol odnosa između umjetnosti i znanosti, a posebno važnosti umjetnosti i umjetnika u približavanju Zemlje i svemira ljudima.

Leonov se nastavio baviti slikanjem u svemiru, izrađujući i portrete svojih kolega, ali je stvarao i umjetnička djela inspirirana svojim svemirskim iskustvima. Tako će se u Muzeju znanosti, pored 'Izlaska sunca', moći vidjeti njegovo ulje na platnu iz 1973. nazvano 'Iznad Crnog mora', autoportret njegove šetnje svemirom iz 1965. Leonov je vezan za brod pet metara dugim kablom lebdio iznad planeta 12 minuta, a u pozadinu svoje svemirske šetnje smjestio je Crno more.

Inače, ovaj značajan napredak u svemirskim putovanjima zamalo je završio katastrofom kada se Leonovljevo svemirsko odijelo Golden Eagle toliko napuhnulo da nije mogao ući u letjelicu. Bio je prisiljen otvoriti ventil za snižavanje pritiska u odijelu izvan granica sigurnosti, riskirajući kompresiju zraka u plućima, zbog čega se morao sa svojih 1,9 metara visine ugurati u barokomoru promjera 1,2 metra.

Leonov je posljednji preživjeli astronaut iz programa Voskhod, a za let u svemir pripremao se s Jurijem Gagarinom, astronautom koji je 1961. bio prvi čovjek na svemirskom letu u povijesti čovječanstva.

Iako je jedinstvena po mnogočemu, kustosica Sidlina objašnjava kako najveće značenje izložbi daju predmeti koji napuštaju Rusiju po prvi put.

'Velik dio predmeta nikada nije napustio Rusiju, a većina ih dolazi iz institucija s ograničenim pristupom. Neki od tih predmeta morali su biti deklasificirani', kaže Sidlina.

Izložbom se propituje što stoji iza duboko ukorijenjene ruske čežnje za svemirskim putovanjima i kako je oblikovana burna povijest ranih desetljeća 20. stoljeća.

Među izlošcima će biti predstavljeni i crteži pionira raketarstva Konstantina Ciolkovskog iz 1933, a oni prikazuju svemirske letove, bestežinsko stanje i život u orbiti tri desetljeća prije nego što je to postalo stvarnost.

Izložba također istražuje ulogu ruskih svemirskih plakata u skretanju pozornosti javnosti na industriju obavijenu velom tajnosti.

Među zvijezdama izložbe je i Vostok-6, kapsula kojom 1963. u svemir putovala prva žena Valentina Terješkova

'Vidjeti ovakvu izložbu o astronautima prilika je koja se pruža jednom u životu, a da bi postala stvarnost, za to su bile potrebne godine predanosti i izuzetne sposobnosti tima Muzeja znanosti', rekao je njegov ravnatelj Ian Blatchford i dodao: 'Ruski svemirski program jedan je od velikih intelektualnih, znanstvenih i tehničkih uspjeha u 20. stoljeću, a ja sam oduševljen time što smo uspjeli okupiti takvu izvanrednu zbirku ruskih svemirskih artefakata kako bismo proslavili ta postignuća.'