Kroz karnevalsku povorku i predstave u kojima će sudjelovati umjetničke skupine i 450 studenata, Pečuh će oslikati 2000 godina svoje kulturne baštine, rekao je u četvrtak Andras Gerner, voditelj organizacijskog odbora projekta, javlja nacionalna agencija MTI.

Šetnjom divovskih lutaka kroz grad u nošnjama različitih povijesnih razdoblja, program je počeo u četvrtak uprizorenjima rimskog razdoblja, doba ranog kršćanstva i vladavine kralja sv. Stjepana na trgu ispred palače Biskupije koja je 2009. obilježila tisuću godina postojanja. Petak je predviđen za prikaze vladavine kralja Lajosa Nagyja, renesanse i turskih vremena, dok je subota posvećena razdoblju od 17. do 20. stoljeća. Na svečanom otvorenju najavljenom za nedjelju, 10. siječnja, sudjelovat će i hrvatski ministar kulture Božo Biškupić na poziv mađarskog kolege Istvana Hillera i gradonačelinka Pečuha Zsolta Pave.

Pečuh, grad s dvjestotinjak tisuća stanovnika u mađarskoj županiji Baranji, Hrvatskoj je blizak zbog nacionalne manjine i snažnih povijesnih veza.

Veze Pečuha i Hrvatske duge su i čvrste i u tome je gradu svoj žig utisnulo nekoliko istaknutih hrvatskih biskupa, književnika, graditelja i slikara i kipara te je, prema hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija u sklopu Europske prijestolnice kulture (EPK) 2010. predviđena izložba 'Suvremeno hrvatsko kiparstvo' i još neke manifestacije.

U 15. stoljeću na dvoru ugarskog kralja Matije radili su dalmatinski majstori i osnovali Dalmatinsku radionicu, a isusovci u 18. stoljeću osnovali Hrvatsku pučku školu, piše Glas koncila.

Pečuh ima najstarije sveučilište u Mađarskoj, utemeljeno 1367., a na njemu danas djeluje i Odsjek za hrvatski jezik i književnost.

Gimnaziju u Pečuhu pohađao je književnik August Šenoa, a kadetsku školu Miroslav Krleža. Velik broj mađarskih Hrvata nastanjen je u Pečuhu, koji ima hrvatski vrtić, osnovnu školu i gimnaziju, radijski i televizijski program na materinskom jeziku te Hrvatsko kazalište, koje je jedan od nositelja projekta EPK 2010.

Na poznate Hrvate podsjećaju spomen ploče Krleži, slikaru Zlatku Prici (rođenom u Pečuhu) i spomenik biskupu Ivanu Česmičkom, hrvatsko-mađarskom humanistu, diplomatu, pjesniku.

Česmičkom, (rođen 1434. u Medvedgradu), koji je poznatiji po latiniziranom imenu Janus Pannonius, odat će počast glumci kada budu u nedjelju evocirali istaknute osobe svoga grada, a MTI piše da je Pannonius najistaknutiji predstavnik mađarskog pjesništva na latinskom jeziku.

Titulu EPK 2010., Pečuh je stekao zbog svojih kulturnih i civilizacijskih vrednota, ali i multikulturalnosti jer je dom brojnih manjina, Nijemca, Bugara, Grka, Srba, Roma, Slovenaca i drugih.

Zbog multikulturalnosti za Europsku prijestolnicu kulture izabran je i Istanbul, nekad središte rimskoga, zatim bizantskoga i otomanskoga carstva, a danas područje triju abrahamskih religija koje ga čine kozmopolitskim gradom, zbog višeetničkog iskustva i kulture preživljavanja te jer je primao izbjeglice, iseljenike, umjetnike i intelektualce, piše Katolička tiskovna agencija.

Njemački grad Essen u središtu Ruhrskog područja od 53 grada, višeetnička je metropola čiji stanovnici dolaze iz 170 nacija i čiji je identitet snažno obilježen životom u rudnicima koji je njegove stanovnike oblikovao jakim osjećajem za jedinstvo, suradnju, hrabrost i pragmatizam, navodi KTA.

Projekt Europski grad kulture pokrenulo je 1985. godine deset država tadašnje Europske zajednice u svrhu ukazivanja na kulturno bogatstvo i raznolikost gradova Europe i jačanja položaja nekog grada, regije i države. Od 1999., preuzet je naziv Europska prijestolnica kulture, a kulturni i društvenoekonomski utjecaj projekta postaje sve važniji te mnogi kandidati teže toj uglednoj tituli. Popis budućih EPK definiran je do 2019., navodi hrvatsko Ministarstvo kulture.