'Mračna mjesta' Gillian Flynn (Fraktura; prevela Zrinka Budak)

Libby Day bilo je sedam godina kad su joj majka i sestre stradale u ubilačkom pohodu pobješnjelog sotonista. Jedina je preživjela noćni masakr, a na suđenju je tvrdila da je njezin petnaestogodišnji brat Ben ubojica. Kad ostane bez novca, dvadeset četiri godine poslije prisiljena je na suradnju s Kill Clubom. Članovi te neobične organizacije opsjednuti su davnim ubojstvima, ali pritom uvjereni u Benovu nevinost. Uz njihovu pomoć Libby počinje potragu za istinom koja će razbuditi stare sablasti i dovesti je do šokantnih otkrića.

Gillian Flynn zasluženu svjetsku književnu slavu stekla je svojim brutalnim romanom 'Nestala', u kojemu se u priči o potencijalnom ubojstvu seciraju i aktualni muško-ženski odnosi. 'Nestala' je pretvoren i u filmski hit u režiji Davida Finchera, a Rosamund Pike za ulogu sociopatkinje Amy Dunne bila je nominirana i za Oscar, pa će biti zanimljivo vidjeti i kako 'Mračna mjesta' izgledaju na velikom platnu. Naime do kraja godine u kinima se treba pojaviti filmska verzija knjiga, i to s oskarovkom Charlize Theron u glavnoj ulozi.

'Malavita' Tonino Benacguista (Vuković & Runjić; prevela Ursula Burger Oesch)

Što bi se dogodilo kada bi FBI u sklopu programa zaštite svjedoka obitelj Soprano smjestio u Normandiju? Američka obitelj nastanjuje se u mjestu Cholong-sur-Avre u Normandiji. Otac Fred piše knjigu o iskrcavanju saveznika, majka Maggie volontira u lokalnoj nevladinoj udruzi, kći Belle zaokupljena je svojom jedinstvenom pojavom, a sin Warren uvijek je svima na usluzi. Problem je u tome što obitelj Blake nije onakva kakvom se predstavlja, jer tata Fred nije pisac, već bivši šef njujorškoga mafijaškog klana.

Ovaj zabavni, duhoviti, a i napeti kriminalistički roman privukao je pozornost francuskog režisera Luca Bessona koji je snimio filmsku verziju s Robertom DeNirom i Michelle Pfeiffer u glavnim ulogama. 'Malavita' je roman u kojem se autor Tonino Benacguista zeza na račun poimanja mafije, američke kulture i francuskog snobizma.

'Peti svjedok' Michael Connelly (Lumen; preveo Aleksandar Žiljak)

Odvjetnik Mickey Haller prolazi teška vremena. Proširio je posao na obranu u slučajevima ovrhe, ali prva mu je klijentica optužena za ubojstvo bankara kojeg krivi za gubitak svoga doma. Mickey i njegov tim bacaju se na posao da obrane Lisu Trammel premda svi dokazi – i njegove vlastite sumnje – govore da je kriva. Ubrzo nakon toga doznaje se da je ubijeni imao i vlastite tajne, a kad Hallera napadnu, shvaća da je na pravom tragu.

Vješti krimić Michaela Connellyja u svojem središtu ima temu iznimno aktualnu i u Hrvatskoj, a to su ovrhe. Iako naoko suhoparna pravnička tematika, u Connellyjevoj izvedbi, a on kao bivši odvjetnik odlično poznaje tematiku, 'Peti svjedok' postaje ne samo napet triler nego i društvena kritika nepravde i utjecaja više klase na provođenje zakona. Vrhunski američki krimić koji itekako korespondira s domaćim kontekstom.

'Ubojica bez lica' Henning Mankell (Znanje; prevela Bojana Zeljko Lipovščak)

Jednoga ranog hladnog siječanjskog jutra istražitelja Kurta Wallandera pozvali su na osamljeno seosko imanje na kojem je netko na strašan način napao i opljačkao stari bračni par. Kad je vozilo hitne pomoći stiglo na mjesto događaja, muškarac je već bio mrtav. U bolnici i njegova supruga podliježe teškim ozljedama. No neposredno prije smrti još se jedanput vraća svijesti te na pitanje prisutnog službenika kriminalističke policije o počinitelju uspijeva izustiti riječi koje bi mogle biti ključne za istragu.

'Ubojica bez lica' prvo je pojavljivanje legendarnog inspektora Wallandera u romanima hvaljenog skandinavskog majstora Henninga Mankella. Od njega su učile mnoge današnje zvijezde toga žanra, ali malo mu se tko uspio približiti u spisateljskoj vještini. Avanture njegova istražitelja Wallandera počinju upravo ovim romanom! Neki su njegovi romani ekranizirani i u Švedskoj i u Velikoj Britaniji gdje ga je utjelovio slavni Kenneth Branagh. Henningu Mankellu na hrvatski su dosad prevedeni romani 'Ubojstvo na ivanjsku noć', 'Na pogrešnom tragu' i 'Talijanske cipele'.

'Principi krimića: konture jednog trivijalnog žanra' Igor Mandić (VBZ)

Ako pak želite saznati nešto o krimićima iz teorijske i esejističke perspektive, onda je tu knjiga Igora Mandića 'Principi krimića: konture jednog trivijalnog žanra'. Prvotno je objavljena 1985., a nastala je dobrim dijelom kao rezultat vrlo intenzivnog uredničkog i recenzentsko-kritičarskoga posla kojim se u to vrijeme (1979. – 1984.) bavio njezin autor. Kroz praksu čitanja, recenziranja, odabiranja i komentiranja, 'čas se opirući, a čas popuštajući bujici slučaja koja na naše obale nanosi naplavine iz goleme planetarne produkcije krimića', uvijek britki i briljantni Igor Mandić, kako sam navodi, naslutio je određene obrise ovog 'trivijalnog žanra'.

Danas, točno trideset godina nakon objavljivanja prvog izdanja 'Principa krimića', kada su u međuvremenu mnogi akademski tabui vezani uz ovaj žanr prevladani, a krimić već dulje vrijeme suvereno dominira recentnom književnom produkcijom diljem svijeta, objavljivanje ove Mandićeve knjige ne čini se samo opravdanim već i prijeko potrebnim za razumijevanje tog književnog fenomena.