Cilj natječaja YICCA za likovne umjetnike je pružiti im priliku da se, neovisno o formalnom obrazovanju, predstave na međunarodnom tržištu suvremene umjetnosti, umreže se s kritičarima, kustosima, galeristima te javnim i privatnim umjetničkim institucijama.

Po riječima Leile Topić, glavne kustosice YICCA, zajednički cilj radova, kako se iz nekih od njih može iščitati, trebao bi biti promjena trenutačnoga ekonomskog sustava, od rasta prema zajedničkoj dobrobiti, odnosno konceptu 'odrasta', kako se prevodi engleska riječ 'degrowth' koju sve češće percipiramo kao spasonosno rješenje za planet Zemlju, a u tome je veliki izazov kako privoljeti 20 posto bogatih, da vlasništvo i bogatstvo podijele tako da 'odrast' dovede do veće društvene pravičnosti.

'Mnogi znanstvenici ukazuju da pravedan, odnosno održivi svijet nije izvediv jer ljudi jednostavno nisu evolucijski opremljeni za sučeljavanje sa spomenutim izazovima koji su pred nama. Upravo su stoga važni umjetnički radovi koji promišljaju ideju da je drugačiji svijet moguć i potreban', ustvrdila je u uvodnom tekstu izložbe Topić, uz koju su kustosi natječaja još Massimo Toffolo i Margherita Jedrzejewska.

U Zagrebu izlažu Alena Grom (Ukrajina), Alejandro Urrutia (Danska), Ana María Chamucero (Kolumbija), Ana Vivoda (Hrvatska), Annette Goodfriend (United States of America), Beatriz Millón (Meksiko), Eunmi Kim (Ujedinjeno Kraljevstvo), Ignacio Unrrein (Argentina), Ikuru Kuwajima (Rusija), Ivan Midžić (Hrvatska), Lok Heng Stacey Chan (Hong Kong), Luca Di Bartolo (Italija), Marina-Sandra i Blažek-Ban (Hrvatska), Nicolas Vionnet (Švicarska), Patricia Glauser (Italija), Salomé-Charlotte Camors (Francuska), Yi Shiang Yang (Taiwan), Zac Endter (Njemačka).

Između 18 finalista, stručni žiri će odabrati četvero umjetnika kojima će biti dodijeljene dvije novčane nagrade, tri tisuće eura za prvoplasiranog i tisuću eura za drugoplasiranog, kao i dvije umjetničke rezidencije - u Italiji i Čileu, vrijedne po 1.800 eura. Pobjednici će se znati posljednji dan izložbe, 17. veljače.

'U planinama'

Iste se večeri u Domu HDLU otvara izložba 'U planinama', koja je nova etapa istoimenog projekta što obuhvaća konferenciju i grupni, rezidencijski boravak na Velebitu, a zatim i rezidencijalni boravak u švicarskim i austrijskim Alpama. Projekt završava dvjema izložbama u Galeriji Shed im Eisenwerk te u Galeriji Bačva.

Tijekom prve etape skupina umjetnika (Vanja Babić, Nicola Genovese, Ivana Pipal, Jovana Popić i Andri Stadler), kustosa (Katja Baumhoff, Bojan Mucko i Josip Zanki) te studenata Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu (Ivan Barun i Katrin Radovani), Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Maja Flajsig) i Sveučilišta u Zadru (Aleksandar Tomaš) boravili su na južnom Velebitu, provodeći suvremeno umjetničko istraživanje in situ u planinskom kontekstu.

Zadnji dana projekta na Velebitu, 17. lipnja prošle godine održana je stručna konferencija u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Odjelom za antropologiju i etnologiju Sveučilišta u Zadru, a u rujnu i listopadu, u Galeriji Shed im Eisenwerk u Frauenfeldu (Švicarska) održala se izložba 'Withdraw – Into the Mountains', kao rezultat sedmodnevnog rezidencijalno-istraživačkog boravka u Galeriji.

U najavi izložbe se ističe kako projekt kroz rezidencijalno obitavanje na Velebitu, austrijskim Alpama i švicarskim Alpama praktično i umjetnički analitično propituje pojmove poput: živuće utopije, slobodnog skloništa, ruksaka Josepha Beuysa, šetnje kao performativnog umjetničkog alata, planine kao životnog stila, planine kao egzistencijalnog minimuma, odnos slobodnog i radnog vremena te krajolika kao slike, iskustva i javnog dobra.

Također, pokušava odgovoriti na pitanje kako se današnji umjetnički, prekarijatski rad eskapistički, utopijski, distopijski ili mimikrijski pozicionira u planinsku svakodnevnicu.

Velebit, ispražnjen migracijama druge polovice 20. stoljeća, historijski je obilježen transhumantnim stočarstvom (sezonskim kretanjem ljudi i stoke između ljetnih i zimskih pašnjaka na različitim nadmorskim razinama). Nasljeđe primorskih Bunjevaca, u današnjem kontekstu rapidnog odumiranja stočarstva na Velebitu i njegove, zanimljivo je dovesti u vezu sa švicarskim, alpskim primjerima 'konzervacije' tradicijskih modela stočarstva usporedivih s konceptom živog muzeja na otvorenom, napominje se.

Za razliku od Velebita koji je premrežen besplatnim skloništima za planinare i izletnike, boravak u austrijskim i švicarskim planinskim kućama, dio je elitnog turizma. Velebit je kroz povijest bio mjesto na kojem su obitavali pobunjenici – hajduci, uskoci ili samotnjaci koji traže bijeg od civilizacije. Stoga je utopijski aspekt planine još dan danas prisutan kao model bijega u zamišljenu Utopiju.

U popratnom programu izložbe njemačka povjesničarka umjetnosti Katja Baumhoff će 25. siječnja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, održati predavanje 'Collecting Art in Winterthur - a Town Full of Renoirs, Cézannes, Cranachs, Caspar David Friedrichs…'.

'Crtovlja' Marcela Bačića

Galerija PM Doma hrvatskih likovnih umjetnika ugostit će samostalnu izložbu "Crtovlja" Marcela Bačića, na kojoj će se predstaviti ciklusom crteža na arhivskom notnom papiru, kontinuirano stvaranih od 2013. do danas.

Umjetnik je u tim radovima koristio samu morfologiju notnog papira na kojem su otisnuti nizovi pravilno razmaknutih horizontalnih linija koje formiraju sama crtovlja: nizove od pet jednako razmaknutih tankih crnih linija. Crtačke intervencije na notnom papiru su različitog intenziteta, gustoće i boja.

Kako je najavljeno, ciklus 'Crtovlja' su niz izravnih (intervencije raznobojnim olovkama) i neizravnih crteža realiziranih olovkama u boji na notnom papiru, uz upotrebu frotaža i montaže s reminiscencijama na Paula Klea, Maxa Ernesta i Villarda de Honnecourta.

'Muzički rečeno, ciklus 'Crtovlja' je barem toliko interpretacija koliko su i kompozicija – gotovo više sviranje nego skladanje; virtuozitetom dodirnut slučaj', dodaje se.

Sve tri izložbe ostaju otvorene do 17. veljače.