Kako doznajemo od predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara Miše Nejašmića, intenzivno se sastanči i radi se na tome kako spasiti infrastrukturu, odnosno prostore knjižara i oko 250 radnih mjesta. Nejašmić kaže da trenutačno još čekaju ishod pregovora s Algoritmom MK, a onda će dati naputak nakladnicima kako postupati. Kako doznajemo, među zainteresiranima za ulazak u prostore i održavanje knjižara su Znanje, Školska knjiga, VBZ … Više će se znati tijekom poslijepodneva, nakon sastanka u Zajednici nakladnika i knjižara.

Oko cijele priče o zatvaranju najvećeg distributivnog lanca knjižara u četvrtak ujutro oglasila se i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a koja vjeruje da će se naći adekvatan način da se sačuva hrvatska knjižarska mreža. ‘Ministarstvo kulture već je poduzelo i pokrenulo određene mjere, a bit će ih još. Ide se na to da se posebno intervenira u područje distribucije i pomogne to područje, ne samo u velikim gradovima, nego i u manjima’, izjavila je ministrica te najavila povećanje pojedinačnih potpora i kroz obuku, a s druge strane poticanje interesa čitanja, kao i povećan sljedeći proračun. 'Pitanje distribucije trebamo strukturno riješiti i u razgovorima s lokalnim samoupravama koje bi trebale prepoznati potrebu da se i manjim knjižarama u manjim mjestima osigura adekvatne prostore po drugačijim uvjetima’, rekla je Nina Obuljen Koržinek.

O svemu se tek kratko oglasio vlasnik Algoritma MK Neven Antičević, potvrdivši da se trgovine nalaze pod inventurom zbog pritiska nakladnika da doznaju čime raspolažu.

Novonastala situacija sa zatvaranjem knjižara u vrlo neugodnu poziciju dovela je izdavače, kojima su one pokrivale velik dio distributivne mreže i pitanje je kako dalje.

Svaki knjižarski lanac širio se na grbači izdavača

Gordana Farkaš Sfeci iz naklade OceanMore na informaciju o zatvaranju knjižara Algoritam MK kazala je za tportal da joj je prva reakcija bila prisjetiti se 2000. godine.

‘Tada još nije postojao nijedan lanac osim Školske knjige i prodaja knjiga s obzirom na okolnosti bila je zadovoljavajuća, ali prodaja, kakva god da jest, nije nikada bila osnovni problem. U ovom sektoru je osnovni problem neplaćanje dobavljačima’, rekla je i zaključila da se svaki lanac knjižara uvijek širio i razvijao na grbači nakladnika.

‘Algoritam je uvijek i vječito od svog osnutka dužan dobavljačima za prodane knjige, a Antičeviću, tom guruu hrvatskog nakladništva i knjižarstva, valuta plaćanja oduvijek je bila misaona imenica. On već godinama zlostavlja, tlači i ucjenjuje male i mikro nakladnike neplaćajući njihove prodane knjige po više od 10 mjeseci. Istina je da kad smo posezali, uvijek na rubu izdržljivosti, za zakonskim sredstvima kao što je npr. ovrha, jer mali i srednji nakladnik nije nikada od njega mogao dobiti učinkovito sredstvo osiguranja naplate potraživanja, npr. zadužnicu, uvijek je prijetio da više neće uzimati u prodaju naša izdanja ili ulagao besmislene prigovore na ovrhu kako bi se ušlo u sudski proces koji naravno traje najmanje godinu dana', kaže Farkaš Sfeci.

Enormni dugovi potpuno će stopirati proizvodnju

‘Za naš posao nije presudno to što će se izgubiti dio prodajnih mjesta, jer stvorit će se s vremenom nova, već što nam je ostao dužan enormne svote novca’, rekla je za tportal Farkaš Sfeci, čijoj je tvrtki Algoritam MK dužan oko 100 tisuća kuna.

‘To je svota od koje su svi u procesu stvaranja knjige - autori, prevoditelji, lektori, tiskari - trebali biti plaćeni. Sada tog novca više nepovratno nema i ono što smo namijenili objavljivanju novih naslova morat će biti preusmjereno na pokrivanje naših obveza prema suradnicima. Jednom riječju, to je pljačka stoljeća u sektoru nakladništva’, rekla je Farkaš Sfeci.

Na pitanje što je dovelo do ovakvog scenarija s Algoritmom, Gordana Farkaš Sfeci odgovara kako su presudni bili ‘megalomanija, častohleplje i pohlepa, ekonomska neobrazovanost te primitivizam vlasnika i direktora’. 

‘Ne možete zdrave pameti uzimati npr. 700 kvadratnih metara prostora u West Gateu, plaćati enormnu najamninu vlasnicima i to već od samog početka sredstvima od prodanih knjiga hrvatskih nakladnika te očekivati da projekt uspije’, kaže ona.

Gdje je rješenje?

‘Iako je ova situacija za naš sektor ‘mini Agrokor’, ne mogu domisliti kako bi se država konkretno mogla uključiti u ovaj nastali kaos. Lanac je jednostavno propao na tržištu, većina vjerovnika će ostati kratkih rukava, mi, mali i srednji nakladnici, najviše smo pogođeni i sektor će se opet dizati iz pepela. Država, Ministarstvo kulture, jedino povećanjem potpora i otkupa može malo ublažiti stanje, ali ove nastale dubioze osjetit će se još godinama', kaže Farkaš Sfeci.

Dražen Dabić, nekadašnji direktor lanca Profilovih knjižara, Megastorea u Zagrebu i Zagrebačkog sajma knjiga, poslije direktor lanca knjižara Školske knjige, a danas vlasnik antikvarijata Bibliofil, ovakav rasplet vezan uz Algoritam MK ocjenjuje kao očekivan jer je, po njemu, taj lanac krivo postavljen od početka.

‘Poduzeće u predstečajnoj nagodbi preuzima tako velik lanac, što je nemoguća misija. Sve ovo bilo je samo kupovanje vremena i vjerojatno nešto novca. Od silnih obećanih restrukturiranja nakon preuzimanja lanca nije se dogodilo ništa. Zaposleni nisu bili motivirani, odnosi prema dobavljačima bili su loši, cijeli koncept je bio loš i samo silom prilika (zbog manjeg broja objavljenih naslova Algoritma) te su knjižare bile u manjem postotku demokratske, odnosno okrenute tržištu, a ne rasprodaji i guranju svojih neprodanih ili novijih lagera’, kaže Dabić.

‘Ne znam kako dalje, čitam da bi neke knjižare preuzeli Školska knjiga, VBZ i Narodne novine. Za Školsku mislim da je  stabilna i jaka firma, no bez prevelikog zanimanja za nakladništvo drugih. A i njihovi lageri neprodanih naslova su veliki i opterećujući. Slično je i s VBZ-om - oni nisu ni financijski sposobni ulagati te imaju dosta loše odnose s većinom nakladnika. Narodne novine ne bih ni komentirao, ne vjerujem da tamo ima ljudi koji znaju nešto o poslu s knjigama. Govori se i o nezavisnim knjižarama i po manjim gradovima, no svatko tko je sudjelovao u otvaranju knjižare zna da to nije jeftino, a ni baš profitabilno, i teško ćemo naći nekoga u Sisku, Bjelovaru ili Šibeniku da zna i voli knjige te da je spreman uložiti ne baš mali novac. U velikim gradovima su atraktivni prostori zauzeti ili su u privatnom vlasništvu i tu bi ulaganja bila i veća’, rekao je te dodao kako će izdavači sami dosta toga morati odraditi jer pošteno rade, a i 90 posto problema proizlazi im iz neplaćanja i distributivne mreže.

‘Neki će se orijentirati više na web prodaju uz popuste, besplatnu dostavu, pomoći će im sajmovi i festivali, kojih ima sve više, neki će i otvoriti knjižaru, ili nekoliko, no i oni, s obzirom na svoje lagere, koncentrirat će se na prodaju svojih naslova i tako u krug. Moguća su i neka manja ugodna iznenađenja, kako u knjižarstvu tako i nakladništvu, no bez velikog utjecaja na cijelu branšu. Ministarstvo bi moglo pomoći, no u njemu nema ni točno određene osobe kojoj bi se nakladnik ili knjižar mogao obratiti, iznijeti ideju ili problem, a da mu netko odgovori. A možda i ima, samo ne znaju svi za tu osobu’, zaključio je Dražen Dabić.