Nakon 12 godina i 22 objavljene knjige, Ministarstvo kulture odlučilo je ne podržati nagradu mladim autorima Prozak i Na vrh jezika te je odbilo financiranje Festivala Prvi prozak na vrh jezika u sklopu kojeg se dodjeljuju nagrade za prozni i poetski rukopis. Odluku Kulturnog vijeća za knjigu i nakladništvo za tportal je komentirao pokretač festivala i po mnogima najbolji urednik u Hrvatskoj, najzaslužniji za otkrivanje novih imena hrvatske književnosti, Kruno Lokotar
Odbijenica za financiranje stigla je na adresu Festivala Prvi prozak na vrh jezika koji je prije tri godine u cilju potpore i promocije novih mladih autora pokrenuo Kruno Lokotar. U sklopu festivala dodjeljuju se dvije nagrade, Prozak za prozni rukopis autora do 35 godina i Na vrh jezika za poetski rukopis, a sama nagrada bila je objavljivanje knjige laureata, i tako zadnjih 12 godina, na temelju čega je nastala respektabilna biblioteka.
'Vijeće je očito odlučilo pokušati ukinuti nagrade i Festival, kao što to pokušavaju i s Goranovim proljećem i svime vitalnim i valjanim. Dakle, ne radi se o ekscesu ni previdu nego o sustavnoj politici', kaže Kruno Lokotar.
Deset godina nagrade s Oljom Savičević Ivančević i Markom Pogačarom radio je volonterski, a nakon postignutog uspjeha prije dvije godine zatražio je potporu od Ministarstva. Prvi put dodijeljeno im je deset tisuća kuna, drugi put sedam, da bi ove godine potpora bila odbijena. Najveći je problem, smatra Lokotar, nelegitimno Kulturno vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost sastavljeno mimo inkluzivnih običaja scene.
vezane vijesti
'Odluka Ministarstva kulture za nas je bila iznenađujuća jer kad smo krenuli s festivalom koji je nastao na najzdravijim mogućim osnovama po načelu da vidimo što stvarno nedostaje sceni. Za nas to su bile nagrade za mlade nedovoljno istaknute autore koje smo htjeli motivirati i promovirati sinergiranjem njihovih autorskih osobnosti. Već prve godine vidjelo se da je takav potez bio pun pogodak, upoznali su se mladi ljudi koji bi se inače teško upoznali, dobili su dobar PR i uočljivost te poticaj da se bave književnošću. Nikad potpora za Prvi prozak nije bila velika, rekao bih prije da je bila maćehinska i to po meni nije slučajno', kaže Lokotar.
'Na temelju nagrada Prozak i Na vrh jezika lansirani su Olja Savičević Ivančević, Marko Pogačar, Tanja Mravak, Tea Tulić, Enver Krivac, Darko Šeparović, Alen Brlek, Kristina Kegljen i mnogi drugi autori. No nije samo nama kao festivalu mladih autora ukinuta potpora, znakovito je kako je Ministarstvo kulture odbilo financirati i objavu poezije Alena Brleka, a riječ je o jednom od najistaknutijih novih mladih pjesnika. Uložena je žalba, a odgovor Ministarstva kulture, koje je opet probilo sve rokove, još se uvijek čeka', objasnio je Lokotar.
Napominje kako Hrvatsko društvo pisaca nijednog člana Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, imenovanih za vrijeme ministra Zlatka Hasanbegovića nije podržalo pa je samim time ignorirano kao jedno od dva društva pisaca.
'Ne znam jesu li članovi Vijeća imali preporuke nekog drugog društva, ali uvijek je bio lijep običaj da se inkluzivnost i šarenilo scene vidi u sastavu Vijeća, da tu bude netko tko je podržan od Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog društva književnika i Hrvatskog društva prevoditelja. Hasanbegovićevo povjerenstvo nikako ne pokazuje inkluzivnost, dapače, uporno su ignorirani neki od najznačajnijih subjekata hrvatske književne scene.'
Naglašava kako nije problem to što se neki programi podržavaju, kakvi god bili, nego što se drugi pokušavaju ukinuti. I to ciljano, oni koji imaju velik ugled, koji su dobro vođeni, ili pak oni koji su nastali iz prepoznatog vapaja scene, da popune praznine i otvore prostor za nove vrijedne glasove.
'Posebno je komično to što ministrica izjavljuje: ako neće mladi ljudi više participirati u kulturi i umjetnosti, onda sve ovo što radimo nema nikakvog smisla. To mi se čini najveći izazov, apsolutni prioritet. Umjesto da intervenira u odluke nelegitimnog i ciljano štetočinskog Vijeća, ministrica ih svojom šutnjom, što reći nego – podržava', poručuje Lokotar.
S obzirom na to da su ove godine smanjena sredstva i za festival FALIŠ, čiji je također pokretač i organizator, vidi li sebe na meti Ministarstva kulture?
'Recimo da projekti koje sam pokrenuo nisu nikako po ukusu ovog Vijeća, a što u ovoj cijeloj priči radi, ako išta radi, sama ministrica kulture, to ne znam. Sigurno je da im ostavlja svu moguću slobodu, pretpostavljam da njezin 'legalizam' tolerira ovu štetu, a zašto budući da im je legitimitet dvojben, opet ne znam. Problem je za njih možda i Marko Pogačar, jedan od naših najznačajnijih pjesnika koji je uključen u Goranovo proljeće i nagrade Prozak i Na vrh jezika. Ukratko, jasna je politika ovog Ministarstva kulture - ciljano ugasiti najvitalniji i važniji dio hrvatske poetske scene. Književnost bez novih autora već je mrtva. Za ubojstvo nazovi Vijeće', zaključuje Kruno Lokotar.
