'Vrijeme seksa u doba nevinosti' Hedlov je četvrti roman, a objavljen je u izdanju Naklade Ljevak. Urednik Kristijan Vujičić istaknuo je kako je riječ o romanu koji spaja 'ono najbolje iz Hedlova spisateljskog i novinarskog rada: osjećaj za priču i novinarski pristup', a u kojemu Hedl otkriva melankolični svijet glavnoga junaka 'koji se iscrpljuje u onom odviše ljudskom pitanju - 'što bi bilo, kad bi bilo?".

O knjizi je uvodno u atriju Muzeja za umjetnost i obrt govorila književna kritičarka i prevoditeljica Jagna Pogačnik, koja se osvrnula na 'neobične kopče' kojima se taj roman nastavlja i nadovezuje na nagrađivanu 'Donjodravsku obalu', čiji je on drugi dio od planirane trilogije.

'Način na koji je ovaj roman mišljen i strukturiran pokazuje ne samo svu autorovu stilsku i literarnu kompetenciju, već i pripovjedačku inteligenciju da napiše roman koji funkcionira sa svojim prethodnikom a kojega jednako tako možemo čitati i samostalno', rekla je Pogačnik.

Dragutin Hedl (1950.) višestruko je nagrađivani novinar. Pisao je ili piše za brojne domaće tiskovine, izvještavao za Radio Slobodnu Europu, a tekstove su mu objavljivali najugledniji svjetski listovi poput The Timesa i The Guardiana. Objavio je deset zbirki priča, eseja i reportaža te publicističkih djela, među kojima i tri romana, 'Donjodravska obala' (2013.), nagrađen Kočićevim perom, te prva dva dijela planirane krimi-trilogije, 'Izborna šutnja' (2014.) i 'Ispovjedna tajna' (2015.). Upravo radi na rukopisu trećeg dijela 'Kijevska piletina' te je zaposlen kao kolumnist portala Telegram.

Njegova knjiga 'Vrijeme seksa u doba nevinosti' najavljena je kao iskren, topao, životan i dirljiv, filigranski isklesan rekapitulacijski dragulj o potrazi za idealima slobode i sna o svijetu porušenih zidova.

Priča koja se čita u jednome dahu

Pogačnik je istaknula kako je to priča o iluzijama mladosti 'koje možemo spoznati samo s neke vremenske distance', te je 'čitav roman sklopljen kao spoj nevinosti karakteristične za mladost, i iskustva, odmaka iz kojega se za tom mladošću traga'.

Pritom Hedl svoju priču ne priča kronološki, već je vremenski raster puno širi i obuhvaća razdoblje od 50-tih godina prošloga stoljeća pa do 2000. godine, a njegova glavnoga junaka nalazimo "u trenutku podvlačenja crte, kada mu se na profesionalnoj razini događaju neke lijepe stvari, kad je vrijeme da se poslože neki mozaici njegova života".

'To je u romanu riješeno retrospektivnim dionicama koje nas vraćaju u prošlost, što se sjajno uklapa u glavnu priču', rekla je Pogačnik. Također, u romanu je primjetno Hedlovo iskustvo pisanja krimića, jer to je načelno intiman, u svojem većem dijelu ljubavni roman, a čita se u formi romana potrage - potrage glavnog junaka za vlastitom mladošću, samim sobom, za ljubavlju bez koje je ostao.

Inteligentno je riješeno i pitanje njegove autobiografičnosti, jer opet je glavni lik Dado, svojevrsni autorov alter ego, te o njemu možemo načelno govoriti kao o autobiografskoj fikciji, no to ne mora biti uopće važno, rekla je nadalje, a ono što je ovdje daleko šire prisutno je poveznica s likom oca, te odnos oca i sina.

Koordinatorica programa ZBF-a, književnica Ivana Bodrožić napomenula je kako je riječ o knjizi koja se čita u jednome dahu, ispričana nevjerojatnom toplinom, čija je svaka rečenica puna života i intimnosti.

Stiže i treći dio

Hedl je otkrio kako je riječ "o autobiografskoj priči dobrim dijelom začinjenoj fikcijom", "priči o vječnom preispitivanju onoga da li smo možda napravili pogrešku što smo jednoga utorka ili srijede umjesto lijevom išli desnom stranom ulice, pa smo sreli osobu koju nismo htjeli sresti ili nismo sreli osobu koju smo trebali sresti".

Preispitivanje takvih mogućnosti je 'savršena iluzija u koju se junak romana upetljao'.

U romanu se pokušao 'poigrati' i geografski, pa se njegov najveći dio događa u Osijeku, jedan dio u SAD-u, 'gdje su stjecajem okolnosti davne 1969. bili i autor romana i njegov glavni junak'. Dio romana događa se u potrazi za ljubavlju iz 1960ih, a mnogo toga se događa i u Pragu, rekao je, te najavio i treći, završni dio trilogije.

'U njemu će glavni junak, koji će tada biti u mirovini, svoj život preispitivati kroz prizmu onoga što se dogodilo s njegovim ocem, vječnom dilemom koja se provlači kroz prvi i drugi dio romana, gdje će kopati kroz arhive kako bi pokušao otkriti istinu o optužbi o paležu u tvornici koja je oca odvela u zatvor', rekao je pisac.

Osim toga, u trećem će se dijelu Dado vratiti u svoje djetinjstvo i vidjeti da 'brojni dragi ljudi zapravo nisu uopće bili dobronamjerni, već su se samo takvima predstavljali'.

Predstavljanje romana Drage Hedla jedno je od središnjih događanja ZBF-ova programa 'Svježe i domaće', u kojemu će svoje nove knjige do 27. svibnja u MUO-u predstaviti novinarka Ivana Dragičević ('Nejednaki', Naklada Ljevak), novinar, scenarist i redatelj Dražen Ilinčić ('Neobičan slučaj novinara N.', OceanMore), te kazališni redatelj Dario Harjaček ('Sanjica Lacković', OceanMore). Svoju publicističku knjigu 'Točna boja neba' (Naklada Ljevak) predstavit će i znanstvenik Igor Rudan.

U nastavku programa, Hedl je u utorak sudjelovao i u tribini 'Fake news – mediji u doba alternativnih činjenica', na kojoj je u razgovoru s novinarima i književnicima Ivicom Đikićem, Borisom Rašetom i Ivanom Dragičević raspravljao o budućnosti medija u dobu obilježenom lažnim vijestima i zatvaranjem prema klasičnim medijskim ponudama.