Araličino pripovjedno tkanje, koje neprekinuto traje evo već više od pola stoljeća, uvijek iznova očarava, rekla je urednica Miroslava Vučić te dodala kako nakon nakon 'Sjena', 'Kepeca', 'Japundžeta', 'Bunara na turskoj granici' i 'Anastazije' još jednim opsežnim romanom pisac daje na znanje da mu čarobni vrutak priča nije presušio.

Ocijenila je kako Aralica majstorski tematizira pitanja ljubavi, izdaje i ideala.

Autor pogovora Damir Pešorda napomenuo je kako Aralica najnovijim povijesnim romanom 'Farrell'" prati život Gašpara Grbeše u hrvatskoj emigrantskoj zajednici u američkom industrijskom gradu Farrellu.

Aralica je zaokružio svoju razgranatu romanesknu obradbu života stanovnika dalmatinskog zaleđa, rekao je dodavši kako je još jednom posegnuo za komunizmom kao svojom omiljenom temom.

Naglasio je kako autor otkriva nevjerojatnu informaciju da je gotovo sedmina svih članova Komunističke partije u Americi potjecala iz nevelike hrvatske zajednice u Farrellu.

'Iako za to postoji mnogo povijesnih i drugih razloga, taj podatak govori ponešto i o sklonosti Hrvata da utočište za svoje probleme i nacionalne slabosti često pokušavaju naći u sklopu velikih ideologija', rekao je.

Hrvatski književnik Ivan Aralica (1930.) jedan od glavnih hrvatskih prozaika druge polovice 20. stoljeća. Bio je politički angažiran i sudionik je pokreta Hrvatskoga proljeća čijim je krahom maknut na društveni rub. U razdoblju svoje 'političke tišine' napisao je 1971. roman 'Konjanik' i 1977. zbirku pripovjedaka 'Opsjene paklenih crteža'. U tim djelima pokazao je zanimanje za teme iz hrvatske povijesti što je nastavio - romanom 'Psi u trgovištu' (1979.), trilogijom 'Put bez sna' (1982.), 'Duše robova' (1984.) i 'Graditelj svratišta' (1986.). U sklopu novijih romana u kojima se bavi odnosom pojedinca i vlasti nastao je roman 'Ambra',  obračun s komunističkom ideologijom  nastavio je i publicističkom knjigom 'Mentalni komunist' (2012.).