Knjiga 'Josip Vaništa' s predgovorom povjesničara umjetnosti akademika Tonka Maroevića te izložba umjetnikovih djela 'Olovka, kreda, koncepti, izdanja 1948.-2008.' predstavljene su u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu
Povjesničar umjetnosti Zvonko Maković tom je prigodom istaknuo da izložba 'sažima jednu liniju Vaništine umjetnosti koja se zahvaljujući paralelno postavljenoj izložbi može bolje razumijeti i kontekstualizirati u svijet hrvatske i svjetske suvremene likovnosti'.
Tijekom više od pola stoljeća bavljenja umjetnosti Vaništa se profilirao u vodeće ime hrvatske likovne scene te ga često prati glas najlirskijeg domaćeg umjetnika.
'Vaništa je jedan od onih umjetnika koji se crtačkom linijom izdvaja iz čitave jedne generacije umjetnika, čija djela odlikuje rigoroznost na početku samog stvaralaštva. Za njegova djela važan je pojam ekstrahirati - izvući ono bitno', rekao je Maković parafrazirajući Maroevića, jednog od boljih poznavatelja Vaniština opusa.
U svojim radovima kombinira nesvakidašnji spoj ravnala i linija povučenih slobodnom rukom. Motiv je u njegovu slikarstvu sekundaran, crteži su mu krajnje suhi, motivi reducirani, doimlju se kao sjena nastala iz jednog daha o čemu svjedoči njegovo antologijsko djelo 'Horizontalni pravokutnik' iz 1962-e.
Tonko Maroević istaknuo je Vaništinu naglašenost crno-bijelog, što je vidljivo i na izložbi koju je postavio Nenad Fabijanić.
Vaništa je osobito zanimljiv u portretiranju, u kojem se potvrđuje njegovo egzistencijalno svjedočenje o vremenu, integritetu, što je jedna nadasve zanimljiva pojava u hrvatskome slikarstvu 20. i 21. stoljeća, rekao je Maroević, napominjući kako njegovo djelo nudi veliku mogućnost interpretacije.
Izložba obuhvaća 32 eksponata – crteža i fotografija, te sav pisani Vaništin materijal; 'Zapisi 1, 2, 3', knjiga zapisa, 'Putareva pisma J. V.', 'Gorgone', 'Postgorgone', 'P. S. (Post scriptum) projekti', zamisli 'u koje sam ulupao dobar dio života '.
Josip Vaništa rođen je u Zagrebu 7. svibnja 1924. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u klasi profesora Marina Tartaglie. Oko 1960. sudjeluje u osnivanju grupe Gorgona koja se zalagala za alternativne oblike djelovanja, te priređivala izložbe i izdavala istoimeni časopis.
Izložba njegovih radova može se pogledati do 15. svibnja, od 11 do 13 sati.
