Knjiga je objavljena u prijevodu na hrvatski Ive Karabaić i izdanju nakladnika Profil knjige, na čijem je štandu na sajmu knjiga Interliber na Zagrebačkom velesajmu o knjizi uvodno govorila docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Marijana Grbeša

Kazala je kako je ta knjiga posebno vrijedna jer nudi drugi pogled i daje perspektivu svemu onome što se događalo u predizbornoj kampanji u kojoj je Clinton u utrci za novog državnog poglavara Sjedinjenih Američki Država pretekao multimilijarder iz New Yorka Donald Trump.

Ocijenila je kako je za Trumpovu pobjedu puno razloga, a najbolje ih je sažeo glumac Clint Eastwood, koji je kazao kako 'Trump govori gluposti, no mi se moramo izdignuti iznad toga i glasati za njega'.

'Trump je u predizbornoj kampanji daleko prešao rub političke korektnosti. Zanimljivo je da je bijes birača prema političkome establishmentu i strah da se ništa neće promijeniti bio puno jači od svega onoga što je Trump grubog i nekorektnog u kampanji izgovorio. Clinton očito nije bila kandidat koji je mogao amortizirati taj bijes prema političkim elitama, a mislim da ga je dodatno i potencirala', kazala je Grbeša.

Nakon svega što je u kampanji rečeno o Clinton, knjiga 'Teške odluke' nudi jedan jako dobar pogled iz drugog ugla, dajući svemu jednu perspektivu, ocijenila je, napomenuvši kako je Trumpova pobjeda 'pokazatelj jednog svjetskog trenda koji je vrlo opasan, a to je porast populizma'.

Bivša 'prva dama Amerike' (1993.-2001.), senatorica iz New Yorka (2001.-2009. ) te potom ministrica vanjskih poslova u mandatu Baracka Obame (2009.-2013.), Clinton je nesumnjivo osoba golema vanjskopolitičkog iskustva. Kako bi pokazala koliko je kompetentna za obavljanje predsjedničkih dužnosti u predizbornoj je utrci objavila knjigu 'Teške odluke', memoare o svojim međunarodnim aktivnostima.

Hillary Rodham Clinton (1947.) završila je studij prava na Sveučilištu Yale i ostvarila izuzetno uspješnu odvjetničku karijeru koju je prekinula tek kada joj se suprug Bill 1992. godine kandidirao za predsjednika. Tada se počela baviti politikom, da bi nakon suprugova drugog mandata odlučila izravno ući u politiku kandidiravši se na senatskim izborima u saveznoj državi New York.

U Senat je ušla 2000., te se kao senatorica kandidirala na predsjedničkim izborima 2008., kada ju je u borbi za demokratsku nominaciju porazio budući predsjednik Barack Obama. Obama joj je potom ponudio mjesto ministrice vanjskih poslova, pa je napustila Senat i tu dužnost obnašala od siječnja 2009. do siječnja 2013. kada je odlučila po drugi se put kandidirati na predsjedničkim izborima 2016.

Važna i ozbiljna knjiga puna zabavnih pojedinosti

Knjiga 'Teške odluke' opširan je prikaz njezinih međunarodnih aktivnosti u kojima ima mnogo otkrića o tome što se događalo iza kulisa Bijele kuće i američkog Ministarstva vanjskih poslova dok je ona bila na njegovu čelu.

'Ta knjiga ima i još jednu zanimljivu dimenziju jer, da je Clinton postala predsjednica, ona bi bila prva žena na čelu SAD-a i također je prva žena ministrica vanjskih poslova koja se za to mjesto natjecala', napomenula je Grbeša.

'Ona je donosila odluke koje nisu toliko prisutne u javnom prostoru i ta je knjiga zanimljivo svjedočanstvo svega onoga što se događalo iza kulisa, ona u njoj radi dekonstrukciju svojega posla', dodala je.

Knjiga je najavljena kao detaljan, ozbiljan i trezven prikaz njezine uloge u američkim međunarodnim inicijativama i krizama koje su obilježile prvi mandat Obamine administracije, prepun zabavnih pojedinosti o njezinim susretima s inozemnim vođama.

O knjizi je govorio i politički analitičar Davor Huić. Istaknuo je kako Clinton u svojim memoarima vrlo plastično opisuje svoja brojna putovanja i susrete sa svjetskim državnicima, otkriva kako je u dogovoru s Obamom donosila mnoge teške odluke, te opisuje neke od najdramatičnijih situacija s kojima se kao ministrica suočavala.

'Već na samome početku, Clinton daje svoju definiciju što je to 'teška odluka': to je odluka koju moraš donijeti u okruženju gdje imaš premalo informacija i konfliktne ciljeve, što je tipična situacija u politici. Njezina knjiga lijepo prezentira upravo taj problem – kako se odluke donose, što na taj proces utječe, kako se određuju prioriteti i kako se pregovorima izboriti za svoje stajalište', kazao je.

U knjizi se Clinton bavi gotovo svim aspektima američke vanjske politike – opisuje odnose SAD-a s Kinom, Rusijom, Europskom unijom, način na koji je vođena američka politika prema Afganistanu i Pakistanu, spominje velike mijene u Burmi, tzv. Arapsko proljeće, izraelsko-palestinske odnose, odnose s Latinskom Amerikom.

Osim što iznosi svoje viđenje svijeta i američke međunarodne politike, Clinton u toj inteligentno i lagano pisanoj knjizi iznosi puno detalja i anegdota te nudi svoja predviđanja kako će se razvijati međunarodni procesi i dinamika odnosa među svjetskim silama, napomenuo je Huić.