Radnja drame odvija se uoči Prvoga svjetskog rata, a protagonisti Schnitzlerove drame 'nesretni su ljudi koji se ne snalaze u građanskoj uljudnosti koja im jamči društveno kretanje, iscrpljeni su od vlastitih potraga za užitkom, srećom, statusom i slobodom'.

U središtu dramske radnje je bračni odnos tvorničara Friedricha Hofreitera (Franjo Kuhar) i njegove supruge Genije (Nina Viloić), a oko njih se gomilaju mnogi likovi, ostavljajući sitne tragove i stvarajući sliku društva koje uživa u vlastitim intrigama.

Uz Franju Kuhara i Ninu Violić, u predstavi glume i Alma Prica kao glumica Anna Meinhold-Aigner, njezina sina Otta, mornaričkog zastavnika, tumači Silvio Mumelaš, a njezina bivšeg muža, doktora Von Aignera Dragan Despot.

U ostalim ulogama nastupili su Katija Zubčić (Gospođa Wahl), Olga Pakalović (Augustina), Luca Anić (Erna), Milan Pleština (Natter, bankar), Lana Barić (Adele, njegova žena), Luka Dragić (Doktor Franz Mauer, liječnik), Damir Markovina (Demeter Stanzides, natporučnik), Nikša Kušelj (Paul Kreindl), Zijad Gračić (Albertus Rhon, pisac) i Vanja Matujec (Marie, njegova žena).

Dramaturginja predstave je Jelena Kovačić, scenograf Igor Pauška, kostimografkinja Ana Savić Gecan, skladatelj Nenad Kovačić, a koreografkinja Ana Kreitmeyer, a drama je izvedena u prijevodu Seada Muhamedagića.

'Daleka zemlja' praizvedena je 14. listopada 1911. u bečkom Burgtheateru, a na pozornicu HNK prvi put je postavljena 2001. u režiji Joška Juvančića.

Arthur Schnitzler, novelist i romanopisac, rodio se u Beču 1862. u uglednoj židovskoj obitelji. Kao sin profesora medicine, i sam je studirao medicinu i postao liječnik, ali je prevladala ljubav prema književnosti te se već devedesetih godina 19. stoljeća afirmirao kao dramatičar. Područje Schnitzlerova zanimanja bila je svakodnevica građanskoga života, osobito u krugovima intelektualaca, umjetnika, bonvivana, časnika.

Njegovi likovi, preslika šarolikosti građanskoga Beča na razmeđi dvaju stoljeća, na sceni oblikuju svijet razapet između neurotičnosti, senzibilnosti, pritajenosti, neispunjenosti i svekolike ograničenosti taštinom nagrižene ljudske pojavnosti.

Napisao je romane 'Put u slobodu' i 'Tereza', novelu 'Poručnik Gustl', pedesetak drama i jednočinki od kojih su najpoznatije ciklus jednočinki 'Anatol', 'Ljubakanje', 'Zeleni kakadu', 'Profesor Bernhardi', 'Kolo' i 'Daleka zemlja'. Posmrtno mu je objavljena autobiografija 'Mladost u Beču'. Umro je 21. listopada 1931. u Beču.