Hrvatska kazališna kritičarka i dramaturginja Mira Muhoberac preminula je u srijedu u Zagrebu. Dobitnica je nagrada za kazališnu kritiku, za esej, za raspravu, za najbolju predstavu
Mira Muhoberac rodila se u Dubrovniku 18. kolovoza 1959. godine.
Diplomirala je dramaturgiju na zagrebačkoj Akademiji za kazalište, film i televiziju te jugoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojemu je i doktorirala teatrologiju.
Djelovala je kao slobodna samostalna umjetnica na području dramaturgije, režije i kazališne kritike, samostalna znanstvenica na području teatrologije, kroatistike i komparatistike te profesorica i predavačica.
vezane vijesti
Na Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga filozofskog fakulteta na Katedri za teoriju književnosti predavala je Uvod u scensku umjetnost i Scensku umjetnost, a niz kolegija predavala je i na Katedri za stariju hrvatsku književnost te na Katedri za metodiku nastave hrvatskoga jezika i književnosti, kao i na drugim fakultetima u Hrvatskoj poput Filozofskog fakulteta u Puli, Filozofskog fakulteta u Osijeku, Umjetničke akademije u Osijeku, te u inozemstvu (Karlovo sveučilištu u Pragu).
Kao dramaturginja surađivala je s brojnim profesionalnim kazalištima i festivalima poput Dubrovačkih ljetnih igara, Dramskog kazališta Gavella, HNK u Zagrebu, Satiričkog kazališta Kerempuh, HNK u Varaždinu, Zagrebačkog kazališta lutaka, Male scene te dubrovačkog kazališta Marina Držića, u kojemu je od 2002. do 2004. bila ravnateljica.
Ostvarila je tristotinjak dramaturgija i režija predstava u kazalištima, na radiju, na televiziji, u samostalnim projektima. Istaknula se dramatizacijom romana Miroslava Krleže "Na rubu pameti", dramaturškim obradama Krležinih "Gospode Glembajevih", Shakespeareova "Kralja Leara", "Koriolana" i "Richarda III.", "Velikog briljantnog valcera" Drage Jančara, Gundulićevih "Osmana" i "Dubravke", Držićeva "Dunda Maroja", Beckettova "U očekivanju Godota", Calderonova "Život je san" i drugih.
Sudjelovala je na mnogobrojnim hrvatskim i međunarodnim znanstvenim i umjetničkim simpozijima (Krležini dani, Dani hvarskog kazališta, Filološki dani, FEB), kongresima, savjetovanjima, stručnim skupovima i seminarima te u radu prosudbenih komisija za dramu i kazališnu umjetnost (Nagrada hrvatskog glumišta, Gavelline večeri, Sabor kulture, Lidrano...), a vodila je i tribine, okrugle stolove i razgovore o književnosti, kazalištu, kulturi, umjetnosti, novinarstvu te organizirala simpozije, projekte, izložbe.
Objavljivala je knjige, rasprave, studije i eseje iz teorije i povijesti drame i kazališta, književnosti i edukacije, kazališne i književne kritike.
Surađivala je i s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža te Poslijediplomskim središtem Sveučilišta u Zagrebu – u Dubrovniku.
Bila je članica Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, Hrvatskoga društva dramskih umjetnika, Hrvatskoga centra ITI-Unesco, Hrvatskoga semiotičkoga društva i Društva sveučilišnih nastavnika.
