Akademik Slobodan Novak rodio se 3. studenog 1924. u Splitu, a djetinjstvo je proveo u Rabu gdje je završio osnovnu školu. Gimnaziju je pohađao u Splitu, a maturirao je na Sušaku 1943., kada se priključuje Antifašističkoj borbi te sudjeluje u borbama u Lici i zapadnoj Bosni.

Diplomirao je jugoslavenske jezike i književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1953. Radio je kao redaktor u Studentskom listu te kao novinar i urednik u Vjesniku, Slobodnoj Dalmaciji i Radio Zagrebu. Bio je i dramaturg te direktor drame u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu te urednik u izdavačkim poduzećima Lykos, Zora i Naprijed u Zagrebu. Pokrenuo je i uređivao književne časopise 'Izvor' i 'Krugovi', a bio je i urednik časopisa 'Mogućnosti' i 'Forum'.

Bio je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1991., a od 1983. izvanredni član. Od 1995. do 1999. bio je voditelj Odsjeka za povijest hrvatske književnosti Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, a bio je i član Upravnog odbora Zaklade HAZU.

Opus akademika Novaka kvantitativno nije velik, ali je iznimno ujednačen i visoke estetske razine. Pripadao je naraštaju pisaca okupljenih oko časopisa Krugovi koji je s Novakom dobio svog najjačeg prozaista. Bio je najmarkantniji predstavnik naše izgubljene generacije kojoj je rat uništio djetinjstvo i unio snažan osjećaj nezadovoljstva i gorčine.

Prve pjesme objavio je 1946. u Studentskom listu, a prvo Novakovo objavljeno djelo bila je zbirka pjesama 'Glasnice u oluji' (1950.). Nakon toga preorijentirao se na prozu egzistencijalističkog predznaka i vrlo istančanog stila. Pažnju kritike i publike privukao je kratkim autobiografskim romanom 'Izgubljeni zavičaj' 1955., u kojem tematizira događaje iz djetinjstva provedenog na idiličnom otoku, a 1961. objavljuje zbirku novela 'Tvrdi grad'.

Najveći estetski domet ostvario je u romanu 'Mirisi, zlato i tamjan' iz 1968. u kojem tematizira posljedice ratnih rana i bolnu ideološku rascijepljenost hrvatskog političkog bića. U romanu na simboličan način progovara o sukobu tradicije i suvremenosti, o izgubljenim iluzijama te traži odgovore na temeljna egzistencijalna pitanja modernog čovjeka. Prema romanu je redatelj Ante Babaja 1971. snimio dugometražni film. Značajno je Novakovo djelo i roman 'Izvanbrodski dnevnik' iz 1977., a svoj romaneskni ciklus zaključio je 2005. romanom 'Pristajanje'.

Među Novakovim novelama naročito se ističu 'Badessa madre Antonia', 'Južne misli' i 'Treba umrijeti logično'. Značajna su i Novakova autobiografska djela 'Digresije' (2001.) i 'Protimbe' (2003.) u kojima u razgovoru s Jelenom Hekman iznosi svoja sjećanja i promišljanja. Pisao je i radio-drame ('Strašno je znat'i, 'Majstore, kako vam je ime?' i 'Zakrivljeni prostor'), te kritike i feljtone. Posljednje Novakovo djelo je kratka poetsko-slikovna zbirka 'Triptih o moru' iz 2014. Osobitu i prepoznatljivu boju Novakovom proznom izričaju daju ironija i sarkazam.

Akademik Slobodan Novak bio je dobitnik mnogih nagrada i priznanja, među ostalim nagrađen je Nagradom 'Vladimir Nazor' 1969. za roman 'Mirisi, zlato i tamjan', a 1990. istu je nagradu dobio za životno djelo. Odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića i Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom.

'Smrću akademika Slobodana Novaka Hrvatska je izgubila jednog od svojih najvećih književnika i velikog domoljuba koji je svojim djelom obilježio burno razdoblje suvremene hrvatske povijesti. Bio je jedan je od klasika suvremene hrvatske književnosti i jedan od najuglednijih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Kvalitetom i izražajnošću svojih proznih djela dosegnuo je vrhunce usporedive s europskim i svjetskim dosezima. Akademik Novak pripada među nacionalne velikane koji su zadužili hrvatsku književnost, hrvatsku kulturu, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti i hrvatski narod. Bio je protivnik dogmatske misli i zloupotrebljavajuće slobode te se zalagao za čistoću umjetničkog izričaja', izjavio je povodom smrti akademika Novaka predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Akademik Slobodan Novak bit će pokopan u obiteljskoj grobnici u Rabu, a ispraćaj iz Zagreba bit će u ponedjeljak 1. kolovoza u 10.50 sati iz mrtvačnice na Mirogoju, stoji u priopćenju iz HAZU-a.