Preminuo je prof. dr. sc. Tomislav Marasović, profesor emeritus, hrvatski povjesničar umjetnosti
Rođen je u Splitu 15. rujna 1929. godine. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1955.), gdje je i doktorirao (1958.). Radio je u Urbanističkome zavodu Dalmacije (1956.–80.), bio je profesor na Filozofskome fakultetu u Zadru (studij u Splitu), a nakon osamostaljenja splitskoga studija (1983.) i njegov prvi dekan. Od 1990. do 1994. bio je prorektor za znanost Sveučilišta u Spiltu, piše Slobodna Dalmacija.
Predavao je kao profesor na poslijediplomskome studiju u Rimu i na nizu sveučilišta u SAD o istraživanju i zaštiti spomenika, s naglaskom na hrvatsku baštinu. Utemeljitelj je poslijediplomskog studija Graditeljskog naslijeđa u Splitu (1975.) na kojemu je vodio ključne kolegije iz područja zaštite nematerijalne baštine. Istražio je srednjovjekovnu arhitekturu i urbanizam Dalmacije, razradio metodologiju revitalizacije povijesnih gradskih jezgri, osobito Dioklecijanove palače, koja je, upravo njegovom zaslugom upisana na Listu svjetske baštine UNESCO-a.
vezane vijesti
Njegov rad u međunarodnim tijelima vezanim uz zaštitu spomenika, ICCROMu i ICOMOSu, omogućio je afirmaciju hrvatske baštine i dotok novih konzervatorsko-restauratorskih znanja. Palaču je istraživao s bratom Jerkom Marasovićem što je rezultiralo mnogim značajnim otkrićima. Objavio je o tom spomeniku više od dvije stotine znanstvenih radova i šezdesetak knjiga.
Krunu Marasovićeva publicističkog opusa predstavlja edicija Dalmatia praeromanica I-IV u kojoj na oko 2500 stranica elaborira ukupan korpus hrvatskih predromaničkih spomenika. Marasović pripada nestorima klasične generacije naših ponajboljih stručnjaka u domeni zaštite baštine pa je, zbog izvanrednog doprinosa i rada na zaštiti kulturne baštine dobitnik niza domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja, među kojima Nagrada za životno djelo Vladimir Nazor, Nagrada grada Splita za životno djelo te Nagrada Vicko Andrić za životno djelo.
Golemi opus profesora Tomislava Marasovića u domeni zaštite kulturne baštine je zaključen i moguće ga je valorizirati kao izniman doprinos teoriji, edukaciji i konzervatorskoj praksi u Hrvatskoj, ali i na širem internacionalnom planu.Tomislav Marasović obilježio je vrijeme u kojem je djelovao pa njegova djela ostaju trajno dobro naše zemlje, piše Slobodna Dalmacija.
