Među prisutnima su bili prof. dr. sc. Dragan Primorac, dekani, profesori, doktori, članovi Rotary kluba, novinari, urednici i mnogi drugi ugledni članovi našeg društva. Govornici su istaknuli važnost teme umjetne inteligencije te njezin utjecaj na suvremeni svijet, stoji u priopćenju.

Izv. prof. dr. sc. Sven Maričić s Tehničkog fakulteta u Puli 'Juraj Dobrila' istaknuo je: 'U knjizi je prikazan vrijedan materijal koji će nadam se inspirirati sve one kojima su nove tehnologije, ne samo umjetna inteligencija već i robotika, 3D tisak u fokusu.' Maričić se javio video linkom s Malte i najavio da prva osoba koja kupi knjigu će dobiti 3D skeniranje glave.

Moderator cijele promocije bio je psiholog Aco Momčilović, predsjednik Globalnog instituta za etiku umjetne inteligencije. On je istaknuo: 'Umjetna inteligencija otvara sve mogućnosti kreativnosti za sve ljude koji nisu do sada bili ili se smatrali umjetnicima. Moći će biti puno kreativniji i bolje se izraziti.'

Jedno od pitanja iz publike bilo je vezano uz zaustavljanje razvoja umjetne inteligencije. Momčilović se prisjetio otvorenog pisma koje je Elon Musk htio da se potpiše o usporavanju razvoja umjetne inteligencije. No, kako je istaknuo, 'To je u praksi nemoguće jer će funkcionirati samo ako svi pristanu na to. Nitko ne želi stati s pravom na razvoj umjetne inteligencije jer prvi koji to učini imat će nenadoknadivu prednost.'

Na kraju, Momčilović je komentirao i pitanje transhumanizma, ostavljajući nas s pitanjem: hoće li ljudi biti spremni na korak prema budućnosti u kojoj će tehnologija i umjetna inteligencija biti sveprisutni.

Što se tiče transhumanizma, pitanje je hoće li ljudi postati kombinacija mehaničkih i fizičkih bića. Recenzent prof. dr. sc. Zdenko Kovačić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), koji je prvi pokrenuo laboratorij vezan za Umjetnu inteligenciju, naglasio je da se zakoni smišljaju, a da postoje zakoni iz 19. stoljeća i neki iz 20. stoljeća koji se i dalje primjenjuju. Također, istaknuo je da je realno očekivati da nas u budućnosti dočekaju kibernetički ratovi, kao i da će ljudi moći prilagoditi religiju svojim željama.

Dr. Lana Žaja zahvalila mu je na suradnji jer je imala različite ideje vezane za knjigu, a on ju je usmjeravao. Istaknula je da je za nju 'Kibernetički rat' sličan medijskom ratu koji je prepun lažnih informacija. Inspiraciju za svoj doktorat crpila je iz povijesti. Iako je spominjanje povijesti ponekad dosadno, shvatila je da je istraživanje te teme vrijedno jer je preko dvije tisuće ljudi koristilo njezin doktorat i s velikim zanimanjem ga pročitalo i preuzelo s interneta.

Jedna umirovljenica iz publike podijelila je priču o robotu koji je četiri godine skrbio za jednog umirovljenika. Postavila je etičko pitanje: čija je pamet robota – programera ili tog starca i njegove obitelji koja ga je posjećivala? Robot se toliko razvio družeći se s tim starcem da je imao njegov život, znanje i priče.

Riječi popularnog fizičara Stephena Hawkinga odražavaju važnost umjetne inteligencije: 'Umjetna inteligencija najveći je događaj u ljudskoj povijesti. Ili najgori. To još ne znamo.' Kako se umjetna inteligencija sve brže integrira u svakodnevni život, njezin potencijal za poboljšanje ljudskih uvjeta postaje sve očitiji. Ovaj događaj obilježila je iznimno zanimljiva rasprava o razvoju umjetne inteligencije, njezinim utjecajima na društvo i buduće tehnološke izazove.

Sudjelovanje prof. dr. sc. Zdenka Kovačića, voditelja LARICS-a s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, te izv. prof. dr. sc. Svena Maričića, voditelja laboratorija za robotiku i umjetnu inteligenciju na Tehničkom fakultetu, putem videopoziva, dodatno je obogatilo ovu sjajnu i važnu promociju. Dr. sc. Lana Zaja naglasila je važnost čovjeka kao središta svakog istraživanja umjetne inteligencije. Tijekom događaja postavljena su i brojna filozofska pitanja: mogu li strojevi posjedovati emocije? Kako osigurati programiranje i uporabu računala na odgovoran i etičan način? Kako balansirati između neograničenih mogućnosti koje umjetna inteligencija nudi i rizika koje nosi? Kakve nas sve prednosti čekaju i koji izazovi stoje pred nama? Hoće li nas sve veća ovisnost o tehnologiji dovesti do toga da postanemo ‘gluplji’, gubeći sposobnost kritičkog razmišljanja? Bez obzira jeste li stručnjak u području, istraživač ili samo znatiželjnik željan novih saznanja, ova knjiga nudi nešto za svakoga.

Promocija je bila i prilika za duboko promišljanje o dvostrukim oštricama tehnologije, našoj ovisnosti o umjetnoj inteligenciji i mogućim opasnostima koje umjetna inteligencija može predstavljati za ljudsku vrstu. Knjiga “Povijest umjetne inteligencije – informacijsko komunikacijski aspekti u umjetnoj inteligenciji” nije samo akademska studija; to je poziv na buđenje za sve nas u eri digitalne transformacije. Ona nas potiče da budemo svjesni utjecaja koji umjetna inteligencija ima na naše živote i da aktivno sudjelujemo u oblikovanju budućnosti u kojoj tehnologija služi čovječanstvu, a ne obrnuto. Kroz ovu knjigu, steći ćemo, ne samo znanje, već i mudrost potrebnu za navigaciju u sve kompleksnijem svijetu umjetne inteligencije. I ostaje nam vidjeti – hoće li umjetna inteligencija biti najbolje ili najgore što nam se dogodilo?