Tragovi freske otkriveni su uz pomoć mikrokamera i sondi ispod freske Giorgia Vasarija. Riječ je o tragovima crne boje koja je potpuno iste vrste kao i ona korištena na 'Mona Lisi'.

'Otkriće nas ohrabruje. Premda smo tek u preliminarnoj fazi istraživanja i još nam je preostalo mnogo posla u rješavanju ove misterije, početni rezultati pokazuju da tražimo na dobrom mjestu', rekao je profesor povijesti umjetnosti sa sveučilišta u San Diegu Maurizio Seracini, koji ovo istraživanje provodi već desetak godina.

Tijekom istraživanja otkriveni su i tragovi crvenoga laka i smeđe boje na starom zidu skrivenom onim zidom na kojemu se nalazi Vasarijeva freska.

Ipak, stručnjaci naglašavaju da ovo otkriće ipak ne donosi konačan odgovor te da su potrebne i druge kemijske analize.

Ova su istraživanja izazvala proturječna stajališta u Italiji, a stotine povjesničara umjetnosti i stručnjaka potpisale su peticiju u kojoj tvrde da je riječ o Seracinijevoj reklami te da uvođenje mikrosondi može oštetiti Vasarijevo djelo.

Najviše talijanske kulturne ustanove, među kojima je i firentinski Opificio delle Pietre Dure, institut za istraživanja i restauraciju, vjeruju da je Vasari 1563. slikajući 'Bitku kod Marciana' prekrio Leonardovu fresku.

Tragovi 'Bitke kod Anghiarija', koju Leonardo nije stigao dovršiti, izgubili su se potkraj 16. stoljeća. No, postala je slavna jer su je umjetnici poput Rubensa ipak stigli reproducirati.