Gdje početi, kažu iz Gradske knjižnice Rijeka o koronagodini na izmaku. Za Rijeku je, ističu, 2020. pogotovo trebala biti posebna zbog projekta Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture, kojemu je knjižnica jedan od partnera.

'Ušli smo u godinu s rekordnim brojem članova u povijesti, titulom Knjižnice godine 2019. i s kontekstom Europske prijestolnice kulture. A onda redom: u travnju smo imali pripremljen program Mjeseca dobre dječje knjige, s preko 60 manjih programa, a morali smo sve otkazati i zatvoriti knjižnicu do kraja mjeseca. Uslijedio je niz ograničenja - koliko prisutnih smije biti, nošenje maski i slično. U lipnju smo planirali otvaranje Dječje kuće, u koju se seli naš dječji program, no i to smo morali odgoditi za neko smislenije vrijeme. Korona je ostavila ogromne posljedice na naš rad u svakom pogledu - ovo je posao izgradnje kvalitetne dokolice, a uz sva ograničenja (bez čitaonica, maske, skromniji programi...) boravak u knjižnici posljednjih mjeseci nije ni nalik uobičajenom. No nastojali smo biti agilni i prilagoditi se novim uvjetima te naše prostore učiniti sigurnima. Korisnici to prepoznaju i, evo, dok ovo pišemo traje online akcija upisa za koju je fenomenalan interes', kažu iz riječke knjižnice.

Čistač knjiga

Pored online upisa, uvedenog ove godine, među novim, koronauslugama riječkim čitateljima dostupna je 'Knjiga u škartocu', koja znači da možete naručiti željene naslove iz knjižnice i onda ih bez puno zadržavanja doslovno pokupiti, kako ime kaže, u sigurnom škartocu. 'Kao prvi u Hrvatskoj nabavili smo i poseban UV čistač knjiga koji stranice lišava virusa i bakterija. Mjera se doista pridržavamo, to nam nije samo pro forma', kažu iz Rijeke. Osim toga su s pojedinim programima, kao i ostali, krenuli online pa im se i neki čitateljski klubovi održavaju putem Zooma. Popularizirali su, uz to, svoju e-knjižnicu pokrenutu krajem siječnja 2020., netom prije koronakrize. E-knjige, kojih u katalogu trenutno ima nešto manje od 950, čitatelji posuđuju putem aplikacije ZaKi Book i čitaju na mobitelima i tabletima.

'U koronafazu e-posudba je ušla kao vrlo nova i manje poznata usluga, a zatvaranje u ožujku i travnju imalo je svoj učinak. Najveći broj posudbi e-knjiga bio je upravo u vrijeme lockdowna, kad je takva vrsta posudbe bila jedina moguća u našoj knjižnici. U ožujku je tako posuđeno 1266 e-knjiga, u travnju je bio vrhunac s 1935 e-posudbi, a u svibnju ih je bilo 1285. Sada se brojke kreću stabilno, u okviru od 800 do 1000 e-posudbi mjesečno', kažu iz Rijeke. Među e-naslovima najčitanija im je, kao i inače, strana beletristika, pa hrvatska književnost, a onda stručna literatura, u čemu prednjače primijenjene znanosti, filozofija i psihologija.

E-posudbe se utrostručile

Od ostalih koje smo pitali jedino još Knjižnice grada Zagreba nude opciju e-posudbe i ona im se ove 2020. utrostručila u odnosu na lani, kažu. Trend je, naravno, osobito došao do izražaja u vrijeme lockdowna, a udvostručio se i broj članova koji koriste aplikaciju ZaKi Book. I kao i u Rijeci, tako su se u Zagrebu knjižnice prilagodile novonormalnoj situaciji, a među posljednjim koronamjerama uveli su povećanje broja knjiga koje se mogu odjednom posuditi. 'Od 11. prosinca pa do kraja veljače svaki naš član može umjesto tri posuditi pet knjiga i opskrbiti se željenim naslovima te uživati u dobrom štivu za praznike. Odluka ima i epidemiološku svrhu, smanjit će se potreba za češćim dolaskom u knjižnicu', kažu iz zagrebačke knjižnice koja je u koronakrizi pojačala online usluge, poput produženja roka posudbe, provjere statusa građe i rezervacije knjige, koja članovima omogućuje da izaberu željeno štivo i prije samog dolaska u knjižnicu.

Knjižnica na kućnom pragu

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, kao i Dubrovačke knjižnice, još uvijek ne nude e-knjige pa su se i u koroni oslonili na dobru staru klasičnu posudbu. E-posudbu međutim, kažu nam, namjeravaju uvesti u što skorijoj budućnosti. Kad su u pitanju prilagodbe koronauvjetima, osječka knjižnica pokrenula je 1. studenoga 'Knjižnicu na kućnom pragu', pa dostavljaju naslove na kućne adrese korisnika koji ne mogu sami dolaziti u knjižnicu, a tu je i mobilna aplikacija mKnjižnica, uz pomoć koje korisnici mogu pretraživati e-katalog, pregledati kalendar događanja, produžiti rok posudbe ili zatražiti pripremu literature.

Slično je i u Dubrovačkim knjižnicama jer su zbog pandemije, kažu, isticale prednost online usluga, a u čitaonici dnevnog tiska ograničili su broj ljudi i vremenski period kako bi se svi stigli izmijeniti. 'Sva posuđena građa obavezno ide u karantenu, pazimo na broj ljudi u našim prostorijama, koje redovito dezinficiramo, mjerimo temperaturu svakom korisniku, kao i djelatniku i držimo se svih epidemioloških uputa', kažu. Ljetos su, dodaju, organizirali događanja na taraci renesansnog ljetnikovca Skočibuha, a potom, u hladnijim danima, u Saloču Narodne knjižnice Grad. Sada, nakon uvođenja još strožih mjera u prosincu, odgodili su sva planirana događanja za neka bolja vremena i prebacili se ponovno u virtualni svijet.

Kakav je, na koncu, rezultat ove 2020. za knjižnice, koliko se posuđivalo knjiga u odnosu na ranija, bolja vremena?

Iz Rijeke kažu da im se, sudeći po kretanju broja članova, čini da će broj posudbi ove godine u odnosu na 2019. biti negdje na -15 posto. 'Uzrok je, naravno, zatvaranje u ožujku i travnju pa rad napola do ljeta, onda opet pogoršanje najesen... Nas je to dodatno pogodilo jer smo imali pet godina finog rasta, a prošle godine, kako je spomenuto, i rekord svih vremena', kažu iz Rijeke.

Knjižnice u Zagrebu, Osijeku i Dubrovniku svoje padove, s obzirom na cjelokupnu situaciju, ocjenjuju neznatnima. Zagrebačke vjeruju da će se on na godišnjoj razini možda i izjednačiti s 2019., osobito s obzirom na novu odluku o povećanju broja knjiga koje se mogu odjednom posuditi. Iz Dubrovačkih knjižnica kažu nam da im je broj posudbi samo knjižne građe u 2019. bio 44.482, a dosad u 2020. iznosi 41.549.

Dominacija autorica

A što se najviše čitalo krizne 2020.? Kad se pogleda popis deset najposuđivanijih stranih naslova u Dubrovačkim knjižnicama 2020., devet od deset ih potpisuju autorice, pri čemu je broj jedan 'Djevojka iz močvare' (Znanje, 2019.) Amerikanke Delije Owens. Nju je, inače, popularizirala glumica Reese Witherspoon birajući je za svoj knjižni klub, ali i kao predložak za istoimenu ekranizaciju koju će producirati njezina tvrtka Hello Sunshine.

Owens u Dubrovniku slijedi norveška književnica i scenaristica Maja Lunde; dosta se posuđivala njezina prva knjiga za odrasle 'Povijest pčela' (Naklada Ljevak, 2018.). Nezaobilazna je, dakako, bila i talijanska majstorica Elena Ferrante, ali ne njezin najnoviji naslov na hrvatskom, 'Lažljivi život odraslih' (Profil, 2020.), nego još uvijek nastavci slavne tetralogije 'Genijalna prijateljica' (Profil) te 'Mučna ljubav' (Profil), romaneskni prvijenac spisateljice, koji je hrvatski prijevod dobio 2019.

Popularan je i 'Japanski ljubavnik' Isabel Allende (Vuković&Runjić, 2019.) te roman '10 minuta i 38 sekundi u ovom neobičnom svijetu' Elif Shafak (Hena com, 2019.). Jedini muški autor koji se ugurao u top deset je britanski pisac Lee Child s krimićem 'Ponoćna crta' (Znanje, 2019.) na devetom mjestu najposuđivanijih stranih naslova u Dubrovniku 2020.

Knausgård iz dva ugla

I u drugim hrvatskim knjižnicama prednjačila je, kao i inače, strana beletristika. U Knjižnicama grada Zagreba najveći strani hit 2020. najnoviji je roman Elene Ferrante, spomenuti 'Lažljivi život odraslih', dok drugo mjesto i dalje drži Karl Ove Knausgård sa svojom tetralogijom 'Moja borba'. Njegova bivša partnerica Linda Boström Knausgård na petom je mjestu najposuđivanijih stranih naslova 2020. s knjigom 'Oktobarsko dijete' (Naklada Ljevak, 2020.), opisanom kao 'pogled iz drugog ugla njezine životne priče koju je njezin bivši muž u detalje opisao u svojim autobiografskim djelima' te kao 'pokušaj ponovnog zadobivanja kontrole jedne javnosti izložene žene, majke i spisateljice nad svojim životom i sjećanjima'.

U zagrebačkim knjižnicama posuđivala se i sjajna Sally Rooney, irska spisateljica čija je dva romana, 'Razgovore s prijateljima' i 'Normalne ljude', na hrvatskom ove godine objavila Fraktura. U Zagrebu je popularniji 'Razgovori s prijateljima', autoričin prvijenac (na četvrtom mjestu najposuđivanijih stranih), dok u Rijeci preferiraju 'Normalne ljude' (na osmom mjestu najposuđivanijih stranih), prema kojima je 2020. snimljena i istoimena hvaljena TV serija.

Među riječkim top stranim naslovima, pored Rooney, tu je očigledno klasik 'Male žene' Louise May Alcott, koji su nam prijavili kao svoj broj jedan u 2020. Ova priča o četiri sestre, Meg, Jo, Beth i Amy, izvorno iz 1868., prošle godine dobila je najnoviju filmsku verziju u režiji Grete Gerwig, a Znanje je 2019./2020. objavilo novo izdanje u dva sveska. U Rijeci je popularan i nešto stariji hit, 'Gonič zmajeva' afganistanskog pisca Khaleda Hosseinija (Vorto Palabra, 2018.), koji je na trećem mjestu, dok četvrto i peto zauzima Ferrante ('Lažljivi život odraslih' i 'Genijalna prijateljica').

Osijek, grad krimića

Na drugom mjestu u Rijeci je 'Napuklina', triler islandskog autora Ragnara Jónassona (Znanje, 2020.), koji je, prije nego je i sam postao pisac, preveo 14 romana Agathe Christie na islandski, dok je u Zagrebu u ovom uvijek popularnom žanru 2020. omiljeni bio, naravno, Norvežanin Jo Nesbø. Njegovo 'Kraljevstvo' iz 2020. (Fokus komunikacije) na trećem je mjestu najposuđivanijih stranih naslova u Knjižnicama grada Zagreba.

Ipak, nigdje od navedenog se 2020. nije čitalo toliko trilera koliko u Osijeku. Od pet najposuđivanijih stranih knjiga proteklih 12 mjeseci svih pet su krimići. Prvi je hit književnosti za mlade 'Lažljivac među nama' Karen M. McManus (Profil, 2018.), prvijenac autorice iz 2017. po kojemu se sprema serija. Slijede ga 'Pustila sam te' (Mozaik knjiga, 2016.) Clare Mackintosh, koja je prije spisateljske karijere 12 godina radila u odjelu za kriminalističke istrage u policiji, i 'Paket' njemačkog pisca Sebastiana Fitzeka (V.B.Z., 2018.) o psihopatu kojemu su mediji nadjenuli nadimak 'Frizer' jer svim svojim žrtvama redovito odreže kosu prije nego što ih ubije. Slijede 'Strankinja u kući' Kanađanke Shari Lapene (Mozaik knjiga, 2018.) i 'Kći' Jane Shemilt (Mozaik knjiga, 2015.). Nesbø je na devetom mjestu s romanom 'Nož' (Fokus komunikacije, 2019.).

Domaći favoriti

Kad se pogledaju i najpopularniji domaći naslovi u osječkoj knjižnici 2020., opet prednjače krimići. Najposuđivaniji domaći roman tako je bila 'Kijevska piletina' Osječanina Drage Hedla (Naklada Ljevak, 2019.), finale njegove krimi trilogije ('Izborna šutnja', 'Ispovjedna tajna') u kojemu pisac prati iste glavne junake, policajca Vladimira Kovača i novinara Stribora Kralja, a isti je i glavni negativac, kao i niz sporednih likova, 'od srpskih mafijaša, beogradskih novinarki, slavonskih svećenika do osječkih tinejdžera i tinejdžerki'.

Slijedi ga Pavao Pavličić, domaći prvak krimića, s romanom 'Štićena osoba' (Mozaik knjiga, 2019.), još jednom epizodom s istražiteljem - amaterom Ivom Remetinom u glavnoj ulozi.

U Osijeku je, osim toga, 2020. popularna bila i Marina Vujčić, prije svega njezin roman 'Susjed' (V.B.Z., 2015.), a potom i najnoviji 'Pedeset cigareta za Elenu' (Fraktura, 2019.). Čitala se i Mani Gotovac, koja je preminula krajem 2019., a njezin posljednji roman 'Rastanci' (V.B.Z., 2019.) u Rijeci je bio najposuđivaniji domaći naslov 2020. U Zagrebu je pak Gotovac na drugom mjestu, nakon Bekima Sejranovića, koji je preminuo u svibnju ove godine. U KGZ-u su se najviše posuđivali njegovi 'Dnevnik jednog nomada' (V.B.Z., 2017.), 'Tvoj sin Huckleberry Finn' (V.B.Z., 2016.), 'Nigdje, niotkuda' (Profil, 2008.) i 'Ljepši kraj' (V.B.Z., 2020.).

Poezija u Zagrebu

Čitatelji su u Zagrebu birali i spomenutu Vujčić ('Pedeset cigareta za Elenu') te Damira Karakaša, njegovu najnoviju knjigu 'Proslava', za koju je u svibnju dobio književnu nagradu tportala za najbolji hrvatski roman. Zanimljivo, u deset najposuđivanijih domaćih naslova u KGZ-u ušle su i dvije knjige poezije; 'Divlje i tvoje' Olje Savičević Ivančević (Fraktura, 2020.) i 'Vrijeme prije jezika' Monike Herceg (Fraktura, 2020.).

U Rijeci, nakon Mani Gotovac, najviše se čitalo Bekima Sejranovića ('Moj sin Huckleberry Finn' na drugom je mjestu, a 'Ljepši kraj' na šestom), potom 'Ciganina, ali najljepšeg' Kristiana Novaka (OceanMore, 2016.), još jednog dobitnika književne nagrade tportala, te 'U malu je uša đava', debitantsku knjiga splitske umjetnice Tisje Kljaković Braić, koju je Fraktura ove godine objavila u novom izdanju s autoričinim ilustracijama i nekoliko novih epizoda. Dubrovčanima je 2020. omiljena domaća autorica bila Mihaela Gašpar, njena 'Nemirnica' (Disput, 2019.), a slijede je Novak s 'Ciganinom', Karakaš s 'Proslavom' i Vujčić sa 'Susjedom'.