Muzej suvremene umjetnosti od prošloga tjedna postao je domaćin izložbe 10. izložba HT za hrvatsku suvremenu umjetnost, koja već desetu godinu nudi presjek recentnog umjetničkog stvaralaštva. Upravo zato ova jubilarna izložba imena „Remek digitalno“ posebnija je od svih održanih dosad. Njezino otvorenje začinjeno je posebnim projektom koji zaokružuje priču o ljubavi između MSU-a i HT-a – otvorenjem prvog hrvatskog digitalnog muzeja.

Internetski muzej nazvan artt.hr (koji se nalazi na istoimenoj internetskoj adresi) objedinjuje najbolje radove autora suvremene umjetnosti prijavljenih na natječaj „HT nagrada – MSU Zagreb“ od prve godine do danas. Na taj način osim što još jednom spaja umjetnost i digitalno, umjetnik i tvorac muzeja, Juri Armada kreativnost je približio mladim naraštajima i suvremenoj umjetnosti udahnuo novi život. Neonske instalacije, fotografije i sve što je u zadnjih devet godina izlagano u muzeju, od sada je dostupno na nekoliko klikova i donosi umjetnost  u svačiji dom. Novi projekt posebno je zanimljiv jer na sasvim novi način potiče na istraživanje umjetnosti kao posebnog vida za rast, edukaciju i zreli razvoj svake osobe.  Pred znatiželjnicima gladnim umjetničkog stvaralaštva u artt.hr-u neće se naći samo ovogodišnji radovi. Njih će se, sve do 9. travnja ove godine moći pogledati isključivo u muzejskom prostoru.

Ove godine svoja djela tamo izlaže 29 autora:  Bando Jelena, Susreti u nestajanju; Fijolić Ivan, Tvoje – moje; Fokus Grupa, Herbarij; Frantal Irena, de+/-konstrukcija; Fritz Darko, Novi Južni Zagreb; Grlić Martina, Kolektivni snovi; Grubić Igor, Spomenik; Ivančić Josip Pino, mali čovik... ja ali o'čarano kruženje ...; Kadele Leo, Kongres na Putu Svile: Između Druga Maoa i Gospodina Bude; Kalkan Tjaša, Dijalozi; Kedžo Luka, E.A.T. 2017; Korkut Alem, Igračka; Kovač Daniel, Marina, Šiš i Simke; Krašković Denis, Ništa me ne može iznenaditi; Masnec Darko, Makh; Matijević Cakić Ines, Portret s kosom; Mustapić Nadija, Volim li svoj posao?; Oki Dan, Razina s one strane; Petrović Neven, Brandscapes; Plečko Marija i Orbanić Petra, Tebi, o nama; Poljak Renata, Partenza; Popović Viktor, Bez naziva (Arhiv ST3); Rasol Jasenko, Distopija; Stojićević Lana, Parcela; Vukosav Borko, Umiruće; Žanić Vlasta, Inflatus Mobilus.

Svi oni bore se za istu titulu – HT-ovu nagradu za suvremenu umjetnost koja u ovoj umjetničkoj grani znači i donosi poseban status onome tko ju osvoji. Naime, HT nagrada za hrvatsku suvremenu umjetnost najveća je i ujedno jedna od najznačajnijih nagrada za suvremeno vizualno stvaralaštvo u Hrvatskoj. Izložba odabranih radova tijekom proteklih se deset godina profilirala u reprezentativan i relevantan pregled situacije na domaćoj likovnoj sceni. Izborom od tridesetak do četrdesetak radova ravnopravno su se na izložbama prezentirali i nagrađivali umjetnici svih generacija s radovima u različitim medijima. Tijekom proteklog desetljeća na natječaj se godišnje prijavljivalo više od dvjestotinjak autorica i autora, te su svake godine dodjeljivane tri otkupne i jedna nagrada publike. Otkupljeni radovi čine zbirku Hrvatskog Telekoma koja je sastavni dio fundusa Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb te radovi budu izlagani u stalnom postavu.

Radove ocjenjuje i odabire međunarodno stručno povjerenstvo, te dodjeljuje tri otkupne nagrade: prvu nagradu u iznosu od 75 tisuća kuna, drugu nagradu u iznosu od 45 tisuća kuna i treću nagradu u iznosu od 40 tisuća kuna. Nagrada publike u iznosu od 10 tisuća kuna isplaćuje se umjetniku čiji rad osvoji najviše glasova publike koje prebrojava posebno povjerenstvo po zatvaranju izložbe. Nagrada nije otkupna i isplaćuje se autoru kao poticaj za daljnji rad. Svake godine međunarodno stručno povjerenstvo poziva izravno na izlaganje tri autora, koji dobiju 7 tisuća kuna za produkciju radova.