Igor Mandić, Dragan Velikić, Rade Šerbedžija, Zdravko Zima i Olga Slavnikova samo su neki od autora koji će na ovogodišnjem festivalu Sa(n)jam knjige u Istri, u sklopu glavne teme, intime, otvoreno govoriti o obiteljima, djetinjstvu, ali i sudbinama cijelih naroda, kao i o svojim najosobnijim dnevnicima. Kako su ih na to nagovorili, otkriva jedan od ovogodišnjih članova programskog odbora festivala, kulturolog, pisac i sveučilišni predavač na Fakultetu za društvene znanosti ljubljanskog Sveučilišta Aljoša Pužar.

Kako se došlo do glavne teme ovogodišnjeg festivala, intime?

Do teme se dolazi kroz ono što pomodnjaci nazivaju brainstormingom, raspravama u kreativnom timu Sajma, slobodnim nizanjem ideja i asocijacija na sastancima i u digitalnoj komunikaciji sajamskog tima. Netko kaže što mu se sviđa, onda netko doda da mu nešto u tome čudno zvuči, onda onaj prvi kaže nešto slično, onda se treći složi, onda četvrti kaže da bi se tome moglo pridodati nešto peto... i tako... Dobra sajamska tema mora imati zvuk pogodan za objavu, društvenu relevantnost, ali i vezu s onim što je u središtu ove manifestacije: s književnošću i knjigom. Kada biste svakog od članova našeg tima pitali kako smo došli do teme, svatko bi imao svoju priču o njoj.

Za sebe mogu reći samo da sam predložio da intimu pretvorimo u 'intime' i zbog mnoštvenosti fenomena koje ove godine raspredamo i zbog same riječi. Kako dobar dio vremena funkcioniram na engleskom jeziku, zavela me ili zainteresirala fraza in time (u vremenu) koja se piše na isti način. Zato sam i sajamski esej napisao o intimi kao srebrnoj paučini u vremenu. A intima... svaki vaš čitatelj zna... kad čuje riječ, pomislit će po svoj prilici na privatnost i nježnost, na neposrednost, užitak, bol, možda i stid. No mi se bavimo i javnošću intime i njenom prodajom i rasprodajom, njenim uništavanjem i njenim pretjeranostima.

Kako ste odlučili koje ćete autore uključiti u ovaj segment programa?

Autore se bira na razmeđu planiranja i kaosa. Neke se dugo želi i doziva, neki se dogode. Tako je i ove godine. U programu intime najbolje igraju dnevnici, životne kronike, fini vezovi pojedinačnih života na pozadini povijesti. No tu ima i intime jezika, intime prijevoda, seksualne intime i mnogočega drugog. Direktorica Sajma, koja je i glavna selektorica, ima dobar uvid u nakladničku produkciju, naročito onu u drugoj polovici godine. Iz te se produkcije (hrvatske i regionalne) pokušava odabrati ono najbolje.

Katkad se neke autore želi vidjeti u nekoj temi, a pojave se u drugoj, katkad se pojave kao važan dio regionalnog programa, a završe kao dobar primjer književnosti glavne teme, katkad su autori toliko važni da nadilaze ili objedinjuju različite teme. Katkad je nemoguće odoljeti pritisku jer svatko želi na Sajam, a program nije moguće toliko protegnuti. Uglavnom se vodimo kriterijima kvalitete i svježinom knjiga koje se predstavljaju. Ne zanemarujemo ni istarski lokalni kontekst, ni regionalno relevantne debate. U slučaju programa predstavljanja stranih autora Sajam je katkad i brži od hrvatskog nakladništva te postaje mjestom dogovora i poticaja za prijevode i za buduća izdanja. Ne jednom kumovali smo obogaćenju hrvatske nakladničke scene, a ne samo bili njenim zrcalom.

U sklopu glavne teme organizirate i okrugle stolove, kao i tribinu 'Javnost intime na društvenim mrežama', na kojoj sudjeluju Ksenija Vidmar Horvat, Tatjana Gromača, Irena Matijašević i Dorta Jagić.

Da. Okrugli stolovi imaju posebnu ulogu izravne tematizacije sadržaja koji se kroz kolaž izabranih knjiga i pisaca ponekad vide tek u naznakama ili suptilnije. Okruglim se stolovima postavljaju teze, dozivaju mogući odgovori na dileme koje kreira glavna tema Sajma, bistre se pojmovi. Na njima nastupaju pisci, znanstvenici, filozofi, antropolozi, ljudi koji osim književnosti čitaju društvo u kojem živi ta književnost. Radi se o biranim ljudima koji iznose birane ideje. Elitizam, reći će netko. I doista, ne stidimo se te razine. Drago mi je to što u suradnji s Trećim programom Hrvatskog radija dio tih biranica može doprijeti i do slušateljstva, ali i dospjeti u publikacije u kojima će ostati zabilježene.

Ove godine od Voje Šiljka preuzeli ste najpopularniji sajamski program, Doručak s autorom, koji se svakog dana održava u 11 sati u Kavani Mozart. Što možemo očekivati?

Sajam živi barem dvanaest sati dnevno, od ranog jutra do mrkle noći, a katkad i do duboko u noć, i jedinstvena je kombinacija naših tradicionalnih sadržaja poput doručka s autorom, razgovora iza zavjese ili sutona uz knjigu, onih vezanih za posebne teme (glavnu temu, regionalni program, partnerske strane teme itd.). Tu su još i dječji i omladinski programi, pop programi, prateći programi poput izložbi, projekcija i koncerata, dodjele sajamskih nagrada i drugo. U središtu svega prilika je za kupovinu dobre knjige, za dodir s onim najboljim što je papir otrpio i što je papir počastilo prethodnih godina. Što se programa Doručak s autorom tiče, on se sve manje vodi nekim površnim glamurom, a sve više upozorava na prešućeno, problematično i neuralgično. U rasponu od žestokih antinacionalista do srednjostrujaških nacionalnih intelektualaca, od feminističkih aktivistica i glasnih ateista do pravoslavnih episkopa, od multikulturalnih fluidnih priča do privida monolita - ne bojimo se osjetljivih tema. Doručak će pred očima pulske publike i pred gledateljima prijenosa i snimki ponuditi sočne priče i društveno relevantne vratolomije. Preživjet ćemo i zabaviti se, ponešto i naučiti, ali stalno hodajući po produktivnom rubu.