U Dramskom kazalištu Gavella u petak je svečano obilježena 90. obljetnica hrvatskog PEN-a, najstarije udruge književnika koja se zalaže za slobodu pisane riječi te brani prava pisaca i publicista ugroženih represivnom politikom
Sloboda izražavanja, mir i prijateljstvo, tri su osnovna načela djelovanja međunarodnog PEN-a, najstarije i vodeće svjetske organizacije književnika čiji je Hrvatska član od 1927. godine. Istaknuo je to predsjednik hrvatskog PEN-a Tomica Bajsić na svečanosti na kojoj su se okupili predstavnici hrvatske i međunarodne udruge pisaca.
PEN senzibilizira javno mnijenje protiv rasnih, spolnih, vjerskih i nacionalnih predrasuda i govora mržnje. Temeljna zadaća te međunarodne udruge je promicanje dobra u svijetu intelektualnom solidarnošću i snagom književne riječi.
Hrvatski PEN osnovan je 7. siječnja 1927. godine u Gradskom podrumu u Zagrebu na sastanku koji je 'prvi put okupio inače nepomirljive literarne protivnike'.
Prvi izabrani predsjednik bio mu je Milivoj Dežman, zatim Vladimir Trščec Baranjski pa Dragutin Domjanić. Neki od istaknutijih članova u počecima Hrvatskog PEN-a bili su Ivana Brlić Mažuranić, Vladimir Nazor, Ksaver Šandor Gjalski i Ivan Mažuranić, no nikada mu nisu pristupili najznačajniji hrvatski pisci između dva rata - Miroslav Krleža i Tin Ujević.
Na svečanosti obilježavanja 90. obljetnice Hrvatskog PEN-a posebno je istaknut značaj 11. Međunarodnog kongresa PEN-a u Dubrovniku, za koji je rečeno da je ostao zabilježen u povijesti međunarodnog PEN-a kao snažna osuda nadirućeg nacizma i apel protiv rasnih i vjerskih progona, zatvaranja pisaca i spaljivanja knjiga.
vezane vijesti
Hrvatski PEN je ukinut 1941., a djelatnost mu je obnovljena 1962., kada mu je predsjednik postao Miroslav Feldman, pa Marijan Matković, Antun Šoljan, Saša Vareš, Josip Tabak i Predrag Matvejević.
Upravo je Matvejević 80-ih godina 20. stoljeća pokrenuo značajnu djelatnost zastupanja utamničenih ili progonjenih književnika i intelektualaca od strane režima zbog delikta mišljenja, među kojima se ističe u dva navrata zatvarani hrvatski pjesnik i esejist Vlado Gotovac.
Po uzoru na Matvejevića, koji je uspjevao privući pozornost međunarodne javnosti i na razne načine pomoći zatvorenim piscima i njihovim obiteljima, sadašnji predsjednik PEN-a Tomica Bajsić istaknuo je da bi Zagreb danas mogao postati jednim od gradova u svijetu koji pružaju utočište progonjenim piscima.
"Apeliram na gradske vlasti i Ministarstvo kulture da podupre ovu inicijativu brige za izbjegle i progonjene pisce", rekao je Bajsić. PEN je, prisjetio se Bajsić, u proteklih 90 godina prerastao od udruge pjesnika, romanopisaca i esejista na organizaciju koja danas obuhvaća i dramske pisce, scenariste, povjesničare, kritičare, prevoditelje i izdavače.
U ime Hrvatskog PEN-a okupljenima su se obratili Tonko Maroević i Sibila Petlevski, koja je istaknula je da je 'PEN prostor aktivizma, na kojemu se dokazuje individualna hrabrost za druge'.
U ime Međunarodnog centra PEN-a, okupljenima su se obratili estonska književnica Kätlin Kaldmaa, finski pisac Jarkko Tontti te Hori Takeaki, potpredsjednik međunarodnog PEN-a, koji su upozorili na represiju koju nad piscima provode režimi u Bangladešu, Palestini i afričkim državama.
