Državni ured za reviziju objavio je analizu poslovanja Ministarstva kulture u 2015. godini, koje su tada vodili Andrea Zlatar Violić do travnja, pa Berislav Šipuš. Zanimljivo je pak da se o nepravilnostima koje su pronađene, od kojih se mnoge ponavljaju iz godine u godinu, morao očitovati pak Zlatko Hasanbegović koji je spomenuti dvojac iz Kukuriku koalicije naslijedio u Runjaninovoj 2
Financijska revizija obavljena je u Ministarstvu kulture, a obuhvaćeni su financijski izvještaji i poslovanje Ministarstva za 2015. i to na temelju nadzora izvršenog od 15. lipnja do 25. studenoga 2016, kada je na čelu ministarstva bio Zlatko Hasanbegović
Revizori preciziraju i da je 'početkom 2015. u Ministarstvu je bilo 392 zaposlenika, a koncem 2015. godine 380 zaposlenika. Zakonski predstavnik Ministarstva od 23. prosinca 2011. do 25. ožujka 2015. je bila prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić, a od 24. travnja 2015. do 22. siječnja 2016. je prof. Berislav Šipuš'.
Napominje se i da su ukupni prihodi Ministarstva ostvareni za 14,0% manje od planiranih, najvećim dijelom zbog neostvarenih prihoda iz Europskog fonda za regionalni razvoj te slabijeg povlačenja sredstava i iz drugih europskih institucija. Na bruto plaće potrošeno je 38.216.123,00 kn (od čega za redovni rad 37.782.310,00 kn i prekovremeni rad 433.813,00 kn), doprinose na plaće u iznosu 6.579.768,00 kn te ostale rashode za zaposlene (naknade materijalnih prava) u iznosu 543.194,00 kn’.
Revizija se detaljno bavi projektom Hrvatskog povijesnog muzeja te zamjera Ministarstvu kulture šlampavo i prekomjerno trošenje, primjerice nepoštovanje javne nabave. Ozbiljne kritike upućene su i oko financiranja dvotjednika za kulturu Zarez, za koji piše da nije dostavio izvještaj o utrošenim sredstvima za 2015. godinu.
Podsjeća se i na pet naloga iz prethodnih analiza Državne revizije kojima se Ministarstvo kulture nije uopće pozabavilo te se podsjeća da ima zakonsku obavezu ispraviti sve te nepravilnosti, poput pogrešnog knjigovodstvenog vođenja godišnje članarine za UNESCO
Ministarstvo kulture je ukoreno i zbog neurednih i nedovoljno ažuriranih poslovnih knjiga, a među bizarnijim troškovima svakako je i 288 tisuća kuna za troškove parkiranja. Problem je i to što se vozačima isplaćuje previše prekovremenih sati - suprotno odredbama Zakona o radu - što iz ministarstva opravdavaju napominjući da se to ‘odnosi na slučajeve kada se zbog smanjenih administrativnih kapaciteta posao nije mogao preraspodijeliti na druge službenike’.
Na kraju 24-straničnog izvještaja Državna revizija u četiri obimne točke iznosi niz kritika na rad u Ministarstvu kulture te opet nalaže da se nepravilnosti isprave.
Hoće li se to dogoditi, saznat ćemo iz izvještaja za 2016. godinu.
