Projekt nacionalnog paviljona za svjetsku izložbu u Bruxellesu 1958. godine nagrađen je posebnim priznanjem organizacijskog odbora EXPO-a, a danas je jedini sačuvani izložbeni paviljon Vjenceslava Richtera te je na listi zaštićenih kulturnih dobara Belgije.

Građen od stakla i metala, predstavljao je otvorenu, transparentnu građevinu koja je simbolično predstavljala novu, mladu državu. Po završetku svjetske izložbe, nacionalni paviljoni ponuđeni su na prodaju i Richterov paviljon otkupio je Grad Wevelgem s namjerom da ga pretvori u školu. Tako je danas to Sint-Pauluscollege i ponos tog belgijskog grada, navode iz zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti, koji u suradnji s Gradom Wevelgemom, Organizacijskim odborom Richter Experience 2018 u suradnji i Zbirkom Richter, održavaju Richterovu izložbu u Belgiji.

Pod nazivom 'Richter Experience 2018 – Vjenceslav Richter, the architect and his art', postavljena je u prostoru paviljona tj. današnje škole i belgijskoj publici predstavlja tridesetak radova iz Richterovog arhitektonskog i umjetničkog opusa. Autorica joj je kustosica zagrebačkog MSU-a Vesna Meštrić.

'Taj paviljon je na specifičan način povezao dvije zemlje, Belgiju i Hrvatsku, kada je po završetku svjetske izložbe rastavljen i ponovno sastavljen u belgijskom gradiću Wevelgemu, gdje je prilagođen novoj funkciji, školi Sint-Pauluscollege', poručuju iz MSU-a i dodaju da će na inicijativu Organizacijskog odbora Richter Experience 2018. jednom učeniku biti dodijeljena nagrada 'Vjenceslav Richter' za najbolja ostvarenja u području likovnosti.

Uz izložbu, održat će se i jednodnevna konferencija posvećena Vjenceslavu Richteru na kojoj će, pored Meštrić, sudjelovati Katia Baudin, ravnateljica Kunstmuseen Krefeld i teoretičarka arhitekture te Zvonko Maković, teoretičar umjetnosti.