Projekt Besplatne elektroničke knjige (BEK) objavio je na svojim stranicama šest novih knjiga, romana i zbirki kratkih priča suvremenih hrvatskih spisateljica koje obrađuju širok raspon tema, od provincije do metropole, od marginalaca do prosječnih ljudi
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM] objavilo je u ovogodišnjem 'ženskom proznom bloku' romane Mihaele Gašpar, Aleksandre Kardum i Irene Lukšić, zbirke kratkih priča Aide Bagić i Nataše Sklazlić te prozne zapise Nore Verde.
Knjiga priča 'Znam li ja gdje živim' Aide Bagić, ističe se u najavi, nalik dnevničkim zapisima nekoga tko ima oko i srce za svoje bližnje, ali i one koje ne poznaje, a svjestan je težine njihovih sudbina, rastužit će i smekšati, ali i potaknuti čitatelje da o svakodnevici i svima onima koje u njoj susreću uzimaju još manje zdravo za gotovo.
'Dotičući se manjina, marginalaca i odbačenih i prizora iz njihovih života, autorica daje svoj doprinos da se i njihov glas malo bolje čuje', napominje se.
Kao roman provincije, ali isto tako i bilo čije ljubavne (ne)sreće, najavljuje se knjiga 'Mitohondrijska Eva' Mihaele Gašpar, koja snažnim ženskim pismom 'ispisuje, istražuje i izražava potpunu, sestrinsku solidarnost sa sudbinom glavne junakinje, čiji život nije eksces, već život sâm, i gdje nema krivnje – samo želje, (ne)razumijevanja, pa onda rezignacije'.
Taj je roman 2012. godine proglašen najboljim proznim rukopisom na 7. anonimnom natječaju osječkog ogranka Matice hrvatske.
Aleksandra Kardum se u svojem drugom romanu 'Spavaš li?' bavi temama zadnjeg rata na ovim prostorima, a radnju smješta u Bosnu, kombinirajući dva kronološki odmaknuta pripovjedna tijeka te više perspektiva.
'Naslovno pitanje u ovom će ili onom trenutku romana izgovoriti svi važniji likovi, a pored stvarnosne i psihološke dramatike, u knjizi je prisutan i element horora koji pojačava emotivni doživljaj cjeline', napominje se u najavi.
Za taj je roman autorica 2008. godine dobila nagradu Fran Galović za najbolje prozno djelo na temu podvojenog identiteta
'Nebeski biciklisti' generacijski je roman višestruko nagrađivane spisateljice, esejistice i urednice Irene Lukšić čija je radnja fokusirana na ljetovanje nekolicine djevojčica iz Duge Rese krajem šezdesetih godina 20. stoljeća.
Roman je premrežen reklamama, radijskim vijestima, političkim govorima i propagandom, estradnim imenima i stihovima, odnosno, najpoznatijim mitologemima jugoslavenskog socijalizma i pop-kulture koji uvjerljivo dočaravaju atmosferu jednog izgubljenog vremena, kako povijesnog, tako i privatnog.
'Oni – humani bestijarij' Nataše Sklazlić zbirka je ljubavnih priča 's nizom psihološki briljatno isprofiliranih likova i upečatljive atmosferičnosti, čiji susreti u različitim prigodama i na različitim mjestima daju uvjerljivu sliku ljubavi, sreće, tuge i osamljenosti'.
Prozni zapisi 'Posudi mi smajl' Nore Verde imaju karakter dnevnika, bildungsromana, ali i ozračje memoara, 'zbog prepuštenosti i povremene nostalgije kojom tekst odiše'.
Kako se ističe u najavi, to je jedan od važnijih tekstova suvremene hrvatske književnosti čiji je glavni lik i pripovjedačica lezbijka koja se, donoseći priču svojih trauma, intime, odrastanja, susreta s glazbom, drogama, prijateljima i partnericama, osvrće i na društveno sivilo s kraja 20. i početka 21. stoljeća u Hrvatskoj.
Novi naslovi projekta su objavljeni uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba.