U duhu ljetne 'anticelulitne' sezone, mogli biste poželjeti neštosasvim suprotno - priču o životu sumo hrvača. Knjiga 'U očekivanjupotresa' (Disput) spisateljice Zinaide Lindén bavi se životom ruskogdizača utega Ivana Demidova. Kroz kombinaciju drame i duhovitog apsurda,švedska autorica piše o junaku 'nelijepa stasa i teških pokreta',njegovu trnovitom putu, djetinjstvu, raspadu SSSR-a kao i braka,psihičkom krahu i novom početku u zemlji izlazećeg sunca.

Zasve koji zabranjeno voće izbjegavaju u svakodnevnom životu, ono najslađe nudi djelo 'Žena kojoj sam čitao' (Algoritam) BernhardaSchlinka, prema kojemu je snimljen istoimeni film. Glavni lik MichaelBerg pripovijeda o tajnoj ljubavnoj vezi koju je kao petnaestogodišnjakimao s misterioznom tridesetpetogodišnjom Hannom. Mladi Michaelsvakodnevno je Hanni čitao svjetske klasike, sve do jednoga dana kada jenestala bez traga i ostavila ga slomljena srca. Ponovno ju srećegodinama kasnije na optuženičkoj klupi, s listom nacističkih zločina.

U domaće knjižare stigao je 'Muzej nevinosti' (Vuković&Runjić),posljednji roman nobelovca Orhana Pamuka koji donosi priču o opsesivnojljubavi smještenoj u egzotični Istanbul. Iako mu je odabrana žena izistog društvenog ranga, imućni Kemal zaljubljuje se u lijepu isiromašnu rođakinju. Nakon godina neuspješnog osvajanja, sve što muostaje su sjećanja na njihovu kratkotrajnu romansu i svojevrsni muzejumotan u pitanje gdje završava ljubav, a počinje fiksacija.

Duhovitui potresnu priču o Moskvi 90-ih i svemu što ulazi u paket zvantranzicija, od mafijaških obračuna, kriminala, seksa i instant bogataša,možete pročitati u knjizi 'Telefonske bajke' (Sysprint) književnikaErgalija Gera. Ergali Ger je najpoznatiji po provokativnoj pripovijetki'Električna Liza' koju je napisao još u doba Sovjetskog Saveza i zbogkoje je izbačen s dva fakulteta. Tamnu moskovsku zbilju zadnjegdesetljeća 20. stoljeća upotpunio je bajkovitom vanvremenskom ljubavlju, sdodatkom upečatljivog stilskog perfekcionizma.

Sličnih temadotiče se i roman Tima Davysa 'Amberville' (Fraktura), koji uspoređujus Orwelovom 'Životinjskom farmom'. Glavni lik plišanac Eric Medo,nekadašnji član zloglasnog kriminalnog miljea, vodi savršen život sve dok muna vrata ne pokuca gangsterski glavešina Nicholas Golub i od njegazatraži posljednju uslugu jer se našao na zloglasnoj Listi za odstrel, zakoju nitko nije siguran postoji li uopće.

Za ljubitelje trileratu je napeto djelo T.C. Boylea'Pričaj, pričaj' (Fraktura) ogluhonijemoj profesorici engleskog jezika koja je postala žrtvabrutalne krađe identiteta, a za poklonike teze 'nekada je bilo bolje'tu je poluaotobiografsko djelo 'Livada Crnog Labuda'(Vuković&Runjić) trostrukog finalista nagrade Man Booker DavidaMitchella. Mitchell u prvom licu progovara o odrastanjutrinaestogodišnjeg mucavca Jasona Taylora koji se pokušava afirmirati udruštvu u vrijeme telefona s brojčanicima, Duran Durana i fudbalerki.

Što vidjeti, gdje putovati i što sve učiniti prije smrti pita sešesnaestogodišnja Tessa oboljela od leukmije u svjetskom hitu 'Prijenego što odem' (Profil) autorice Jenny Downham. Ima vremena tek za deset stvari, a prva od njih jeseks. Daleko od patetike, Downham podsjeća na one stvari zbog kojih jevrijedno živjeti te provocira katarzu i promišljanje.

Na još veće uživanje u životu potaknut će vas i roman 'Cesta' (Profil), jednog od najcjenjenijih živućih američkih pisaca Cormaca McCarthyja. Nezaobilazno štivo svih poklonika priča katastrofe je okrutna i uzbudljiva odiseja smještena u postkataklizmičku Ameriku kojom putuju otac i sin. Od svijeta kakvog poznajemo ostao je samo debeli pepeo, zemljom vladaju kanibalizam i nasilni kultovi, a jedini saveznici su im ljubav i revolver s tri metka.

Nakon megahita 'Sjena vjetra' Carlos Ruiz Zafón je napisao novi roman 'Anđelova igra' (Fraktura) koji je u svijetu već postao bestseler. Istovremeno ispunjavajući jezom i ljubavnim žmarcima, Zafón donosi priču o književniku koji živi u napuštenoj palači u Barceloni 20-ih godina prošloga stoljeća. Kada jednoga dana dobiva ponudu da napiše roman koji može dotaknuti srce i razum, shvaća da je njegova tamna slika svijeta povezana s kućom u kojoj stanuje i misterioznom smrću prethodnog vlasnika. I ovoga puta pisano raskošnim jezikom, njegovo novo djelo čita se u jednome dahu.Bez obzira na dob i spol, bar ste jednom u životu zaigrali igru školice te na jednoj nozi skakutali do kredom iscrtanog kvadratića.

Jedan od noviteta koji ne biste trebali zaobići svakako je djelo argentinskog književnika Julija Cortázara koje je ime dobilo baš po toj igri. Cortázarove 'Školice' (Pelago) čitatelju nude razne načine čitanja, onaj konvencionalni - redom, ili slijedeći pravila putokaza skakati stranicama. Osim originalne strukture, roman odlikuje ludizam govora i stilova, humor i splet nadrealnog i realističnoga.

Ako vam se svidio film 'Milijunaš s ulice' nagrađen s čak osam Oscara, priču o ljubavi i sreći možete upotpuniti čitanjem istoimenog djela autora Vikasa Swarupa (Algoritam) prema kojemu je snimljena holivudska uspješnica. Mladić skromnog znanja i još oskudnijeg imovinskog stanja zaluta u kviz 'Tko želi biti milijunaš' i spletom okolnosti osvaja glavni zgoditak. Policija odlučuje propitati njegov uspjeh pod sumnjom da je varao, a on im priča svoju životnu priču.

Tu je i zbirka 'Priče o običnom ludilu' (Šareni dućan) Charlesa Bukowskog, prvi put objavljena 1972. u sklopu knjige 'Erections, Ejaculations, Exhibitions, and General Taies of Ordinary Madness'. Kao i mnoga druga njegova djela, i ove priče prožete su nekonformizmom, samoćom, neobičnim ljubavnim odnosima i omiljenim piščevim lajtmotivom – alkoholom.

Preporučamo i 'Žensku povijest svijeta - Tko je skuhao posljednju večeru?' (Novi Liber) autorice Rosalind Miles, koja piše o brojnim važnim 'bezimenim' ženama koje su dale svoj doprinos formiranju civilizacije, a historiografija ih je ignorirala.

Za kraj godišnjeg odmora i povratak u realnost, dobar izbor je knjiga o novcu i tome zašto oslikani papirići od pamtivijeka uspijevaju uzdrmati svijet. 'Uspon novca – financijska povijest svijeta' (Naklada Ljevak) djelo je vrsnog povjesničara Nialla Fergusona. Ferguson donosi priču u pozadini razvoja novca i financijskih sustava, krećući od njegova nastanka u drevnoj Mezopotamiji, do aktualnih kriza i njegove potpune vladavine. Dok jedni proklinju dan kada je stvoren, a drugi ga nemilice gomilaju, Fergusson mu pridaje zasluge za čovjekov napredak.