U povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, 9. prosinca, Institut za kulturu i etiku predstavio je u petak u Hrvatskom narodnom kazalištu knjigu 'Suzbijanje korupcije u srednjem vijeku' (drugi tom) koja je objavljena u izdanju Instituta i Fakulteta političkih znanosti kao suizdavača. Knjigu je uredila Nina Ožegović, a objavljena je u sklopu istoimenog projekta koji vodi Zorislav Antun Petrović
U prvom tomu knjige 'Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku' prikazane su najznačajnije protukorupcijske odredbe u srednjovjekovnim aktima i statutima Kvarnera i Dalmacije, od Vinodolskog zakona preko Senjskog i Riječkog statuta te Krčkog ili Vrbničkog statuta do Korčulanskog, Zadarskog, Splitskog i Dubrovačkog i Lastovskog statuta. Ideja je bila ta da se prikaže širok dijapazon antikorupcijskih mjera, odnosno mjera kojima se ograničavalo koruptivno djelovanje u vlasti i upravljanju u Hrvatskoj u srednjem vijeku, odnosno da se podsjeti kako Hrvatska ima tradiciju suzbijanja korupcije dulju od sedam stoljeća i da su neke od tih odredbi primjenjive i danas.
U drugom tomu knjige 'Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku' otišlo se korak dalje te su prikazani oni Statuti hrvatskih srednjovjekovnih gradova koji nisu bili obuhvaćeni prvim tomom knjige. To su Statuti Poreča, Novigrada, Buzeta, Bala, Vodnjana, Pule, Raba, Paga, Šibenika, Brača, Trogira, Hvara i Poljica, a protukorupcijske odredbe i druge pravne članke, važne za suzbijanje korupcije, analizirali su hrvatski znanstvenici i sveučilišni profesori - povjesničari, pravnici i filolozi, Dalibor Čepulo, Marta Dragičević Prtenjača, Tomislav Galović, Zdenka Janeković Roemer, Ozren Kosanović i Željko Radić.
Predstavljajući knjigu, Mirjana Matijević Sokol, profesorica povijesti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istaknula je kako se projektom želi upozoriti da su se već srednjovjekovne komune borile zakonskim odredbama s problemom korupcije, pošasti od koje nije bila imuna ni jedna politička elita od najranijih vremena pa sve do danas. Također je podsjetila da statuti nastaju ovisno o stupnju komunalnog društvenog razvoja te razini svijesti o potrebi pravnog reguliranja svekolikih oblika života u jednoj srednjovjekovnoj zajednici, a u ovoj su knjizi s aspekta odredbi kojima se suzbija korupcija predstavljeni statuti nastali u 14. i 15. stoljeću na području Dalmacije i Istre.
Također je naglasila da se u tim statutima nalaze mnoge odredbe koje su se posredno ili neposredno odnosile na izbjegavanje sukoba interesa i sprečavanje korupcije, a uočava se da se takve odredbe najčešće nalaze u prisegama dužnosnika, sudaca ali i onih nižih. 'Edicija je i pokrenuta da bismo učili iz povijesti jer su neke vrijednosti vječne', zaključila je Matijević Sokol.
Davor Derenčinović, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je svevremenost odredbi prikazanih u oba tome knjige 'Suzbijanja korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku' te izrazio nadu da će se obraditi i preostali srednjovjekovni pravni akti.
Marin Mrčela, predsjednik GRECO-a, antikorupcijskog tijela Vijeća Europe i sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske, rekao je kako se Hrvatska može pohvaliti da je u prošlosti vodila računa o nečemu što je tako opasno i kako to treba nastaviti raditi i u budućnosti.
Davor Škrlec je podsjetio da Hrvatska ima nešto što drugi Europljani nemaju kad se priča o korupciji i da bi te knjige u budućnosti trebale prerasti u biblioteku.
Podsjetivši pak da se predstavljanjem knjige obilježava Međunarodni dan borbe protiv korupcije, Željko Jovanović, predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije prisjetio se kako je s autorom projekta Petrovićem obilazio hrvatske škole i govorio o korupciji jer je želio da mladi shvate njezinu opasnost te kako je u tim susretima s mladima svjedočio njihovu interesu za tu temu.
