Projekt 'Kreativna Hrvatska' pokrenuli su Hrvatski klaster konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija i nedavno osnovana Koordinacija kreativnih i kulturnih industrija pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP).

Prilikom predstavljanja projekta bit će detaljno prezentirana najnovija europska studija 'Stvaranje rasta: Mjerenje kulturnih i kreativnih tržišta u EU'.

Studiju je inicirala Europska grupacija društava autora i skladatelja GESAC, a Nenad Marčec, direktora HDS ZAMP-a, pojašnjava rezultate istraživanja.

'U nedavno objavljenoj studiji, koja se fokusirala na taj sektor u kontekstu Europske unije, došlo se do rezultata i brojki koje se ne smije lako zanemariti - kulturne i kreativne industrije jedan su od najvećih europskih poslodavaca te bilježe stalan rast, usprkos gospodarskoj krizi.

Štoviše, s ukupno 535,9 milijardi eura prometa i više od sedam milijuna zaposlenih, jedna su od bitnijih poluga europskog gospodarstva!

Taj potencijal treba ozbiljno shvatiti i u našim, hrvatskim okvirima, prvenstveno zato što se s vrlo malim ulaganjima, poput kupnje glazbenog instrumenta, slikarskog pribora ili kamere, može stvoriti kreativni proizvod s tržišnom vrijednošću. Također, potrebno je naglasiti da radnu snagu KKI u velikoj mjeri čine mladi ljudi u naponu fizičke i kreativne snage, čiji se rad ne može outsoursati primjerice iz Indije ili Kine', kazao je Marčec

Direktor HDS ZAMP-a smatra da se rock bendovi, filmski producenti, spisatelji, dizajneri, odnosno kreativci općenito, moraju shvatiti kao proizvođači, poduzetnici i izvoznici koji, koristeći svoj talent i inspiraciju kao sirovinu, stvaraju konkretan proizvod. Predstavljanjem europske studije žele domaćim političkim čimbenicima skrenuti pažnju na nedovoljno iskorišten gospodarski potencijal.

Ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić također će se obratiti publici s objašnjenjem zašto su muzeji – generatori kulture.

'Muzeji kao mjesta susreta najšire publike s najkreativnijim pojedincima - umjetnicima - promiču i potiču stvaralaštvo te su na taj način važan dio svakog društva. Također, muzejski programi generiraju čitav niz kreativnih aktivnosti – od angažiranja grafičkih dizajnera na proizvodnji pozivnica, plakata i kataloga do izrade web stranica, proizvodnje suvenira potaknutih umjetničkim djelima i sl.

Suradnja muzeja s umjetnicima, dizajnerima i ostalim kreativcima pomaže širenju misije muzeja – u našem slučaju to je prezentiranje i širenje znanja o suvremenoj umjetnosti te mi u našem muzeju ostvarujemo vrlo velik broj suradnji na različitim područjima umjetničkog stvaralaštva. Suradnje obogaćuju programe, ali i stvaraju bazu za dugoročnije financiranje kulture i u situacijama smanjenja proračunskih potpora', objašnjava Pintarić

Ivana Nikolić Popović, predsjednica/HKKKKI i HUP-KKKI, ističe kako su kreativne i kulturne industrije svugdje u svijetu najbrže rastuće industrije po svim ekonomskim mjerilima, a to su broj zaposlenih, prihod, izvoz te udio tih parametara u ukupnom izvozu, prihodu i broju zaposlenih unutar cijelog gospodarstva pojedinih država i Europske unije u cjelini.

'Započinjemo ovaj važan projekt Kreativna Hrvatska unutar kojeg ćemo za početak napraviti Nacionalnu studiju mapiranja kreativnih i kulturnih industrija kako bismo vidjeli ekonomsku snagu ovog važnog sektora, a potom i prijedlog strategije razvoja. Tranzicijske zemlje po svim istraživanjima još uvijek nisu iskoristile ovaj veliki gospodarski potencijal.

U razvoju ovog važnog sektora, a pogotovo kroz podršku i prepoznavanje relevantnih državnih institucija, vidimo budući mogući rast gospodarstva Hrvatske uopće', zaključuje Nikolić Popović