Tove Jansson (1914.-2001.) finska je autorica i umjetnica čiji je književni i likovni rad obilježio skandinavsku, ali i svjetsku kulturu prošlog stoljeća. Slavu je stekla svjetski poznatom serijom knjiga o dobroćudnim trolovima Moominima koji dane provode u neobičnim avanturama punim čarolija.

Takvim se čini i sam život Tove Jansson koja je velik dio života provela na osamljenom otočiću usred finskog zaljeva, stoji u najavi. Na jedan takav otočić smjestila je i radnju svog romana "Knjiga o ljetu", koji se ubraja u klasična djela skandinavske književnosti, ponekad u dječje klasike, a ponekad u "prave" klasike za odrasle.

"Knjiga o ljetu" nastaje u autoričinim zrelim godinama, neposredno nakon smrti njezine majke. U 22 kraće priče, ili poglavlja, odvijaju se ljeta na malom otoku u finskom zaljevu, djevojčice Sophije, njenog oca i njezine bake. Sophia i baka su poput dvije antiheroine klasične literature za djecu – nema avantura od kojih staje dah, nema čudovišta koja treba savladati, ali postoji niz svakodnevnih situacija, rituala i razgovora koji pokazuju da je život sam avantura koju treba preživjeti, i da nas otoci mogu štošta o tome naučiti.

Sophija i baka, promatrajući mahovinu i ptice te provodeći dane u skladu s morem i otokom, raspravljaju o životu i smrti, bogu i vragu, toleranciji i praznovjerju. Na otoku je s njima i Sophijin tata, konstantno prisutan ali ipak odvojen u svoj svijet posla i obaveza.

Riječima dramaturginje Ivane Vuković, "Knjiga o ljetu" priča je o dvije anti-junakinje koje naoko ne proživljavaju veliko putovanje nakon kojeg slijedi promjena, ali koje svaki dan smišljaju novu igru i prolaze drugačije putovanje na kojem obje nauče malo više same o sebi i jedna o drugoj. U tim igrama i putovanjima ne zaboravlja se na važnost osluškivanja prirode, šuma mora i leta ptica koji postaju putokazima za život.

"U kontekstu današnjeg vremena, 'Knjiga o ljetu' postaje i prekrasan podsjetnik na duga, dječja, razigrana ljeta i velike dječje brige, kojima ne smijemo pristupiti olako već, po uzoru na baku, posvetiti im svoju pažnju i vrijeme", poručuje Vuković.

Glume Nataša Dorčić (baka), Nika Barišić / Jana Slamnig (Sophia) i Nikša Butijer (Otac).

Predstava "Knjiga o ljetu" dio je ZKM-ova Projekta Inkubator, osmišljenog kao kreativni prostor u kojem članovi ansambla slobodno istražuju i razvijaju osobni autorski izraz, šireći svoje polje umjetničkog djelovanja i izražavanja izvan okvira temeljne profesije.

Dramatizaciju potpisuju Nađa Perišić i Ivana Vuković, scenografiju osmišljava Jasmin Telalović, kostimografkinja je Barbara Prpić, skladatelj Viktor Slamnig, a za scenski pokret odgovorna je Dina Ekštajn. Oblikovatelj svjetla je Saša Bogojević, a zvuka Miroslav Piškulić. Videoprojekcije je napravio Dalibor Barić, autor nominiran za ovogodišnjeg Oscara u kategoriji najboljeg dugometražnog animiranog filma.