Izložbu koja obuhvaća ponajbolje od impozantne suvremene japanske arhitekture otvorio je veleposlanik Yoshio Tamura. Izložba, koju je osmislila organizacija The Japan Foundation u suradnji s Institutom arhitekture Japana, realizirana je u suradnji s tvrtkom JTI Zagreb.

Predavanje o japanskoj arhitekturi može se poslušati u četvrtak, 21. srpnja u 19 sati u Muzeju suvremene umjetnosti. Predavačica je Melita Rački, gostujuća profesorica na poznatim svjetskim sveučilištima te bivša stipendistica japanske vlade na studiju arhitekture u Japanu.

Izložene su 124 fotografije, makete i arhitektonski origamiji, a materijal je podijeljen u četiri ciklusa: Grad – centar i periferija, Život – od rođenja do smrti, Kultura – okoliš, informacija i umjetnost te Stanovanje – adaptacija ili gušenje.

Ova putujuća izložba ima za cilj registrirati arhitektonsku produkciju u Japanu u desetljeću u kojem su se pojavile nove dizajnerske vrednote koje su vodile brigu o zahtjevima novoga vremena.

Na jednom su mjestu okupljeni ponajbolji arhitekti kao što su Shigueru Ban, Tadao Ando, ured SANAA (arhitekti Kazuyo Sejima i Ryue Nishizawa), pobjednik Pritzkerove nagrade 2010, Jun Aoki, Yoshio Taniguchi, Toyo Ito, Tomoyuki Utsumi, ali i stranci poput Švicaraca Herzoga & de Meurona. Izložba pokazuje partikularnost japanskoga društva, na ekonomskim promjenama, ali i na javnoj politici koja koristi baštinu, no usmjerava ju u nove pravce kojima se razvija XXI. stoljeće.

Osim toga, japanski arhitekti danas imaju važnu ulogu u oblikovanju muzejske arhitekture diljem svijeta. Posebno su značajni Muzej moderne umjetnosti u Fort Worthu, autora Tadaa Anda, između ostalog autora i više od dvadeset najrazličitijih muzejskih građevina diljem Japana, zatim MoMA u New Yorku, redizajn iz 1997. Yoshia Taniguchija, te nagrađeni projekti Shigeru Bana i arhitektonskog ureda SANAA u Francuskoj (novi centar Pompidou u Metzu i aneks Louvrea u Lensu).

Arhitektura je vjerojatno najkonkretniji pokazatelj društvenih okolnosti i kulturne zrelosti neke zemlje ili regije. Od stanova, temeljne jedinice ljudskog postojanja, preko škola, bolnica i raznih drugih javnih zgrada, do ureda i trgovina, pa čak i do parkova i trgova, arhitektura obuhvaća sve širi opseg projekata čiju se izgradnju i upotrebu može razumjeti kao izraz vizije društvenog projektiranja nekog grada ili regije.

Da bismo shvatili odnose između društva i arhitekture, izložba 'Paralelni Japan' prikazuje zgrade podignute na japanskom tlu u proteklom desetljeću, kao i objekte koje su japanski arhitekti ostvarili u inozemstvu. Tih godina došlo je do strukturalnih promjena u japanskom društvu, koje su reakcija na prijelaz iz takozvane ekonomije 'buma' u ekonomiju 'poslije buma'. Usto, kao što se urbanistička politika udaljila od širenja grada, karakterističnog za dvadeseto stoljeće, i približila modelu kontinuiranoga grada u dvadeset prvom stoljeću, tako je u potrazi za novim smjerovima u stvaranju vrijednosti zavladala tendencija oslanjanja na raspoložive atribute trajnog nasljeđa.