Biskupska palača u dubrovačkoj povijesnoj jezgri svečano je otvorena u utorak nakon više od trideset godina obnove, čija je ukupna vrijednost oko 32 milijuna kuna.
Dubrovački biskup mons. Mate Uzinić, koji će u palaču useliti 21. rujna, na blagdan svog nebeskog zaštitnika svetog Mateja, izjavio je kako Grad nisu ni zidine ni palače ni crkve, krovovi, restorani niti turisti, već ljudi koji u gradu žive.
'Više bih volio da palača bude biskupski dom. Ne vraćam se u palaču jer to želim ili će mi biti ljepše. Svjestan sam da neće biti ljepše. Vraćam se jer već sedam godina osluškujem što mi govori narod ovog grada, s porukom: biskupe, kad ćete se vratiti u Grad? Nije važna palača, već je Grad u središtu', izjavio je Uzinić.
vezane vijesti
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giuseppe Pinto, koji je blagoslovio zgradu, istaknuo je kako je Crkva kroz tisuće godina znala obnavljati djela koja su i danas prepoznatljiva.
Predsjednik Hrvatskog sabora Goran Jandroković rekao je kako s biskupskom palačom Dubrovnik dobiva još jedan prostor koji će oživjeti i oplemeniti povijesnu jezgru.
'Zgrada zrači duhovnošću, onim što nam najviše nedostaje. Važno je da je biskup ovdje', rekao je Jandroković.
Simbolički važno za Dubrovnik
Izaslanica predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović Renata Margaretić Urlić poželjela je biskupu da njegov dom bude ujedno dom novim generacijama, a izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek projekt obnove ocijenila je vrhunskim.
'Ovo je vrlo važno simbolički za Dubrovnik. Geste povratka postale su u gradu važne prije nekoliko godina, a postaju važne u svim hrvatskim povijesnim gradovima koji često ne pronalaze mjeru između razvoja i čuvanja baštine', istaknula je Obuljen Koržinek.
Zamjenica dubrovačko-neretvanskog župana Žaklina Marević izjavila je kako je povijesna jezgra oduvijek bila žila kucavica starog i modernog Dubrovnika, a dubrovački gradonačelnik Mato Franković nazvao je ovaj događaj povijesnim.
'Dubrovnik je primjer u Hrvatskoj kako se treba ulagati u budućnost, mlade i demografsku obnovu, a mladi će nam sami doći kad im osiguramo preduvjete', istaknuo je Franković.
Predsjednik Zaklade Caboga Stiftung i jedan od donatora obnove Ivo Felner naglasio je kako je zajednički cilj pomoći revitalizaciji Grada.
'Preuzeli smo velik dio obnove i učinili više od određenog. Mi smo kamenčić u mozaiku. Ovo je mala kap u suhom jezeru, ali nadamo se da će stimulirati nove ideje', rekao je Felner.
Od Sorkočevića do biskupa
Ova četverokatnica zaštićeno je kulturno dobro na oko 2000 metara četvornih, a u njenom sastavu je i crkvica svetog Bartula. Sa svojim srednjovjekovnim, renesansnim i baroknim elementima svrstava se u tzv. rastuće kuće jer je njezin današnji izgled posljedica raznih promjena u njenoj unutrašnjosti kroz stoljeća.
Palača je pripadala dubrovačkoj vlastelinskoj obitelji Sorkočević i bila je najveći privatni stambeni objekt u cjelini grada, U njoj je stanovao i dubrovački skladatelj Luka Sorkočević. U vlasništvo Dubrovačke biskupije palača je došla 1854. godine, nakon što je zbog bombardiranja 1806. godine stara nadbiskupijska palača iza Katedrale postala neupotrebljiva. Palača je bila dom dubrovačkih biskupa i sjedište Dubrovačke biskupije sve do potresa na Uskrs 1979. godine, nakon kojeg je biskup Severin Pernek bio prisiljen iseliti.
Obnova palače odvijala se u više faza pod vodstvom Zavoda za obnovu Dubrovnika do 2016., a Dubrovačke biskupije do 2018. godine. Obnovom su od propadanja spašene arhitektonske dekoracije, očišćeni i restaurirani zidni oslici, a obnovljeni su i drveni oslikani stropovi 'tabulati', kao i biblioteka. Restaurirane slike iz fundusa Dubrovačke biskupije izložene su na prvom i drugom katu, dok se u prizemlju planira smjestiti lapidarij s arheološkim nalazima iz podzemlja dubrovačke katedrale. Time će dio palače ubuduće biti otvoren za javnost i organizaciju kulturnih programa.
Obnovu do 2016. godine, u vrijednosti oko 25 milijuna kuna, financirali su kroz programe Zavoda za obnovu Dubrovnika Ministarstvo kulture, Dubrovačko-neretvanska županija i Grad Dubrovnik, a oko 15 posto troškova pokrila je Dubrovačka biskupija. Završni radovi u vrijednosti 6,7 milijuna kuna financirani su donacijom Zaklade Caboga Stiftung.
Svečanosti su, između ostalih, nazočili brojni biskupi, svećenici, redovnice i vjernici te brojni sudionici tridesetogodšnje obnove, a najvažnijim institucijama zaslužnim za obnovu palače uručene su zahvalnice.
