za svakog ponešto

Thierry Thomas, Rushdie, biografija Huga Pratta: Vuković & Runjić predstavlja interliberske novitete

15.11.2021 u 20:16

Bionic
Reading

Među ostalim tu su i drugi nastavak trilogije Sjećanje na prošlost Zemlje te priča o svinji koja je progovorila koju je napisala Sandra Antolić

Thierry Thomas HUGO PRATT, PORTRET PEROM

Dobitnik Nagrade Goncourt za biografiju 2000.

Veliki poznavatelj opusa Huga Pratta Thierry Thomas oživljava osebujni karakter legende stripa, susrete koji su obilježili Prattov život i potaknuli preobrazbe njegova crtačkog stila.

Ovo je knjiga o čovjeku koji nije ilustrirao, nego je crtežom pričao priču. Koji je shvatio da je kišu dovoljno naznačiti u nekoliko poteza 'prožetih duhom kiše'; autoru koji je čak i onomatopejama afirmirao strip kao umjetnost, a sebe kao autora crtane književnosti.

Thierry Thomas zamišlja dan kad je Hugo Pratt dobio nadahnuće za lik Corta Maltesea. Pripovijeda nam o Prattovim ljubavima, putovanjima i temama koje su ga zaokupljale – vojsci, pograničnim ratovima u Americi 18. stoljeća, ezoterizmu, mitologiji. Plod mladenačke fascinacije i uvida koje nosi zrelost, Hugo Pratt, portret perom slikovit je portret autora čiji stripovi i danas oduševljavaju sve generacije čitalaca.

Liu Cixin MRAČNA ŠUMA

'Prijelomna knjiga… jedinstven spoj znanstvenih i filozofskih domišljanja, politike i povijesti, teorije urote i kozmologije' — George R. R. Martin

Mračna šuma drugi je nastavak trilogije Sjećanje na prošlost Zemlje višestruko nagrađivanoga kineskog SF autora Liu Cixina.

Zemlja je osupnuta otkrićem o nadolazećoj invaziji izvanzemaljaca – za četiri stoljeća u budućnosti. Ljudski suradnici neprijatelja poraženi su, ali prisutnost sofona, subatomskih čestica koje Trisolarcima omogućuju neposredan uvid u sve ljudske informacije, znači da su obrambeni planovi Zemlje izloženi neprijatelju.

Jedina preostala tajna je ljudski um. Zbog toga je stvoren projekt Zidozornici, odvažan plan koji četvorici muškaraca nudi ogromne resurse ne bi li osmislili tajne strategije skrivene od stanovnika Zemlje i od Trisolarisa. Tri sudionika na projektu ugledni su državnici i znanstvenici, ali četvrti je potpuni anonimac.

Salman Rushdie QUICHOTTE

Uži izbor za nagradu Man Booker 2019.

Nadahnut Cervantesovim klasikom, osrednji pisac špijunskih trilera Sam DuChamp stvara Quichottea, uglađenog i zbunjenog trgovačkog putnika opsjednutog televizijom koji se fatalno zaljubljuje u TV zvijezdu. U društvu (izmišljenog) sina Sancha, Quichotte kreće u pikarsku potragu po cijeloj Americi ne bi li dokazao da je vrijedan svoje odabranice, pri čemu se galantno nosi s tragikomičnim opasnostima doba u kojem je 'sve moguće'. Dotle se njegov autor u krizi srednjih godina suočava s jednako gorućim obiteljskim problemima.

Kao što je Cervantes napisao Don Quijotea kao satiru svog vremena, Rushdie čitatelja vodi na urnebesnu vožnju zemljom na rubu moralnog i duhovnoga kolapsa. Svojstvenom pripovjedačkom magijom prepliće živote DuChampa i Quichottea u duboko ljudskom traganju za ljubavlju i opako zabavnom portretu doba u kojem je činjenice teško odvojiti od fikcije.

'Divno, nesentimentalno, dirljivo… podsjetnik na ono što ljudske živote drži u kakvoj- takvoj ravnoteži: na osjećanje i pripovijedanje. Ljubav i jezik' —Jeanette Winterson, The New York Times Book Review

'Don Quijote za moderno doba; sjajno, duhovito, svjetsko čudo proslavljenog Salmana Rushdieja' —Time.

Sandra Antolić SVOJEVRSNA

Hrvatsko zagorje 1991. Mir Božji u Gornjem Cugovcu remeti samo Beba, svinja koja je progovorila... Sve je više novinara dolazilo raspitivati se o jedinstvenome hrvatskom govorećem prasetu, kako su je u jednom tjedniku nazvali, kao i 'dokazu da Hrvatska pripada srednjoeuropskomu kulturnom krugu' (Vijenac, lipanj 1991.), 'da je Hrvatska zemlja od mirakula' (Slobodna Dalmacija, lipanj 1991.), 'da je naša svinjetina najbolja, a naše more najljepše na svijetu' (Slobodna Dalmacija, srpanj 1991.) te da je 'Beba čudo i dokaz da ćemo pobijediti Srbe' (Večernji list, kolovoz 1991.). 'Tu je sve počelo', pisalo je masnim slovima iznad fotografije (ST – Slobodni tjednik, lipanj 1991.).

Philip K. Dick TECITE SUZE MOJE, REČE POLICAJAC

'Poslastica za ovisnike o Dickovu bezglavu, razuzdanu, rafiniranu stilu' New Scientist

Tecite, suze moje, reče policajac hvata se ukoštac s prepoznatljivim temama Philipa K. Dicka – identitetom, promijenjenom stvarnošću, konzumacijom droge, distopijom – u zabavnoj potjeri koja je autoru priskrbila nagradu John W. Campbell te nominacije za nagrade Hugo i Nebula. Jason Taverner, svjetski poznati voditelj talk showa i pripadnik društvene elite, jednog se dana budi i otkriva da više nitko – pa ni goleme baze podataka totalitarne vlasti – ne zna tko je on. U društvu u kojem je osoba bez dokumenata prijestupnik, Taverner mora dati petama vjetra. Progoni ga niz sumnjivih likova, među kojima su i pokvareni policajci i dileri izvanzemaljskih droga. Znaju li oni više nego što govore? I kako je uopće moguće preko noći izbrisati nečiji identitet?

'Dick majstorski razrađuje psihološke posljedice ove noćne more' —The New York Times Review of Books