Na otvorenju prije četrdeset godina je bilo više od 70.000 ljudi. Zamišljen u prvo vrijeme kao stalna izložba i popratni sadržaj uglavnom turističkoj namjeni okrenutog memorijalnog kompleksa, Muzej se vremenom pretvorio u instituciju koja svojim radom bitno pridonosi kulturnoj djelatnosti na svom području. Smješten je u baroknom dvorcu obitelji Oršić, spomeniku kulture iz 18. stoljeća, čime je, s jedne strane, došlo do izvjesnog vremenskog nesklada, no s druge strane - još jedan dio baštine očuvan je od propadanja i otvoren za posjet.

Program proslave

U skladu sa svojim vremenom, prvi muzejski postav autora Josipa Adamčeka, iako uglavnom koncipiran kao 'knjiga na zidu', trudio se iskoristiti sve tadašnje multimedijalne mogućnosti. Autori likovnog postava bili su Edo Kavačević i Zorislav Drempetić Hrčić.

U različitim aspektima oblikovanja Muzeja pridružili su im se i brojni drugi suradnici. Postav se bavio prije svega klasnim odnosima i pobunama seljaka tijekom 16. i narednih stoljeća na području Hrvatske, ali i ostatka Monarhije, no i odjecima Seljačke bune u tradiciji, glazbi, književnosti te partizanskim jedinicama koje su nosile ime Matije Gupca.

U ljeto 2002. otvoren je središnji dio novog stalnog postava.

Postav je djelo autorskog tima, nastao na temelju muzeološke koncepcije pokojnog Vladimira Malekovića, istaknutog muzealca, te stručnih suradnica iz Muzeja, Goranke Kovačić (Horjan) i Vlatke Filipčić Maligec, te naknadno Varine Jurice i Ivane Škiljan. Postav sada nudi uvid u veći spektar tema vezan uz život feudalnog društva i prošlost Hrvatskog zagorja, a Seljačka buna smješta se u širi kontekst. U kapelici dvorca i nekadašnjoj sakristiji postavljena je stalna izložba sakralne umjetnosti Hrvatskoga zagorja s naglaskom na proštenjarskim crkvama i nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistrici.

Krajem 2004. godine u podrumu dvorca prikazana je tema vezana uz jednu od značajnih gospodarskih grana Hrvatskog zagorja – proizvodnju vina. Postav je u prostoru dvorskog podruma te svojom autentičnošću pridonosi zornom prikazu.

Izložbena djelatnost prikazuje različita područja kulturne, umjetničke i sakralne prošlosti i sadašnjosti Hrvatskog zagorja, a trijenalnim se izložbama nastoji potaknuti i proizvodnja originalnih suvenira. Muzej se publici otvorio i kroz niz radionica, igraonica i manifestacija, od kojih je najveća viteški turnir, nastojeći prošlost učiniti čim bližom i razumljivijom. U Muzeju se često održavaju i koncerti za različite glazbene ukuse. Svakako ne manje važna je izdavačka djelatnost koju je Muzej razvio u 40 godina svoga rada.

Muzej seljačkih buna danas je neizostavan komadić u kulturnom mozaiku Hrvatskoga zagorja.