'Nakon skoro tri desetljeća od Titove smrti, smatramo važnim da se njegov lik i djelo relevantnim proučavanjem prebace iz dnevne politike i politikanstva u povijest, iz polja estrade u polje kulture', rekla je za e-novine direktorica Muzeja istorije Jugoslavije Katarina Živanović.

Beogradski portal prenosi i citat iz kataloga izložbe u kojem povjesničarka umjetnosti Olga Manojlović-Pintar za Tita kaže da je postao metafora idealiziranog života u budućnosti, ali i mnogo više, on je bio ikona sadašnjosti.

'Predstavljen kao jedan od najistaknutijih političara hladnoratovske epohe i centralna ličnost pokreta nesvrstanih, on je za građane Jugoslavije otvorio proces pomicanja s margine u centar. Kao najveći putnik, ravnopravan sugovornik svjetskih lidera u vremenu Hladnog rata, najdraži gost širom svijeta, Josip Broz Tito je bio ostvarenje želje za afirmacijom van granica Jugoslavije i svojevrsnim prepoznavanjem', piše u katalogu.

Izložbeni eksponati bit će grupirani u tri teme – pokloni, štafete i sletovi, a brojni materijali ovom izložbom po prvi put bit će predstavljeni javnosti. Među ostalim, bit će prikazano 36 kratkih filmova koje je Tito snimio.

'Karizma ne trpi smrt. Poslije Tita ovdje se otvorio prazan prostor za traženje nove ličnosti i to je bio problem ove nacije. Smatram da je veliki propust Josipa Broza što nije shvatio da se njegova politička legitimacija zasniva na karizmi. On je simbolizirao proces modernizacije i morao je shvatiti da nije dobro da se suviše karizmatski legitimira', rekla je jedna od organizatorica izložbe.