Na ponovljeni natječaj za ravnatelja Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu pristigle su tri prijave. Uz prijavu trenutne v. d. ravnateljice Snježane Pintarić, svoje prijave poslale su ravnateljica Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić te dugogodišnja kustosica i koautorica aktualnog postava MSU-a Nada Beroš.

Sljedeći tjedan očekuje se odluka Upravnog vijeća MSU-a, a kako doznajemo, na sastanku Stručnog vijeća svaki po šest glasova dobili su prijedlozi Snježane Pintarić i Nade Beroš, dok je prijedlog Nataše Jovičić prošao bez glasova.

Kandidatkinje za mjesto ravnateljice pitali smo da nam ukratko predstave svoje programe i svoju viziju Muzeja suvremene umjetnosti.

Magistrica muzeologije Snježana Pintarić koja je na čelu MSU-a posljednjih 15 godina prije nego je postala ravnateljica tog muzeja radila je u Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba kao savjetnica za muzejsko-galerijsku djelatnost i zaštitu spomenika te u Muzeju Antuna Augustinčića u Klanjcu. Ono što se ističe kao pozitivna strana njenih dosadašnjih mandata svakako je vođenje muzeja bez dugova, dok se često našla na meti kritičara zbog nedovoljno ambicioznih i ziheraških programa.

Svoj prijedlog programa Pintarić ukratko opisuje: 'Programska koncepcija Muzeja suvremene umjetnosti određena je trima najvažnijim smjernicama – zbirkom hrvatske i inozemne umjetnosti od 1950. do danas, jedinstvenom ne samo u hrvatskim ili ex-jugoslavenskim već i u europskim okvirima, zbirkom koju prezentiramo, istražujemo i dopunjavamo, zatim idejom o multiprogramskoj ustanovi koju smo zacrtali još u prošlom razdoblju kada smo planirali i sukladno planu izgradili Muzej sa svim sadržajima imanentnim jednom muzeju suvremene umjetnosti te muzejskom misijom čiji je cilj promocija suvremene umjetnosti. Tradicionalna uloga muzeja u kojoj se stavljalo težište na proces sakupljanja i čuvanja građe pokazala se proteklih desetljeća nedostatnom za ispunjavanje zadaća koje pred nas postavlja recentno društvo. Stoga je i naš muzej koncipiran kao živa institucija, aktivan kulturni centar koji daje okvir mnogobrojnim interdisciplinarnim umjetničkim događanjima.'

Muzejska savjetnica, voditeljica hvaljenog Odjela za pedagošku djelatnost MSU-a i koautorica muzejskog stalnog postava 'Zbirke u pokretu' (s Tihomirom Milovcem), Nada Beroš u MSU-u radi gotovo dvadeset godina. Čitav svoj radni vijek nalazila se mimo skandala koji, kako svjedočimo, često prate kulturnjačke vode. Među brojnim njenim aktivnostima vođenje je međunarodnog multidisciplinarnog projekta Motel Ježevo od 2000. do 2003. godine. Suosnivačica je i glavna urednica online magazina art-e-fact, a godine 2006. objavila je monografiju o Daliboru Martinisu 'Javne tajne/Public Secrets'.

Beroš je za tportal ukratko predstavila viziju svojeg 'dvosmjernog muzeja'.

Uvažavajući društvenu, gospodarsku i institucionalnu krizu, moj se prijedlog temelji na dvije premise: socijalnoj osjetljivosti i društvenoj kritičnosti. On se zalaže za ideju otvorenog, neautoritarnog, 'dvosmjernog muzeja', koji može odgovoriti na današnje izazove društva, pridonijeti drukčijoj percepciji i ulozi muzeja u zajednici. Njegova vrijednost ne mjeri se samo kroz brojčane pokazatelje već i posredno kroz tzv. kulturni kapital. To će biti moguće ostvariti u prvom redu kroz dostupnost stalnog postava (besplatan ulaz tijekom cijele godine) i intenzivnu uključenost zajednice u brojnim programima, osobito u novoosmišljenom prostoru Kooperativa.
Sa željom da MSU sačuva oštricu, idejna polazišta i izvrsnost na kojima je počivao u pedesetim, šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća – a to su dostupnost, otvorenost, iskorak iz vlastitog dvorišta, povezanost različitih umjetničkih disciplina, povezanost znanosti i umjetnosti – ovu ustanovu u budućnosti vidim i kao eksperimentalnu, tolerantnu i hrabru predvodnicu novih i naprednih društvenih trendova. Zahvaljujući umjetnicima, koji često među prvima beskompromisno reagiraju na društvene potrese, muzej ima prilike ponovno postati pionirskom ustanovom. Njegova je uloga da na vrijeme prepozna, inicira i podijeli ta iskustva s publikom u uzajamnom, dvosmjernom procesu učenja. Ova koncepcija teži radikalnoj promjeni paradigme, stvaranju 'muzeja sa stavom', kojemu će njegova političnost i solidarnost biti važnije od diktata dnevne politike, tržišta i profita.'

Treća kandidatkinja za mjesto ravnateljice, Nataša Jovičić, povjesničarka umjetnosti i ravnateljica Spomen-područja Jasenovac, nije željela otkrivati detalje svog natječajnog prijedloga.

Obzirom da 45 dana traje pravna formalna procedura oko izbora ravnatelja, ja bih prepustila svoj Strateški plan i program 2014-17 prvo Stručnom vijeću MSU-a te Upravnom vijeću MSU-a da ga razmotri, pročita i prodiskutira', kazala je napomenuvši da bi voljela izbjeći javno nadmetanje te kako će po završetku procedure sve rado podijeliti s javnošću. Iako je pažnju medija posljednjih tjedana zaslužila zahvaljujući nimalo ugodnom slučaju prijetećeg e-maila poslanog na adresu muzeja Jovičić je ovih dana zabilježila i značajan uspjeh. Njen projekt 'Multisenzorska izložba za slijepe i slabovidne osobe' predstavljen je u Parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva u Londonu.