Ljubitelji Karla Ovea Knausgårda ovih mjeseci svakako dolaze na svoje. Osim 'Proljeća', trećeg dijela njegove kvadrilogije, 'Enciklopedije godišnjih doba', objavljenog u travnju, tu je - napokon - i završni dio monumentalnog romana 'Moja borba', koji Naklada OceanMore ističe i kao prevodilački tour de force Anje Majnarić (prevela je i 'Proljeće'). Posljednja, šesta knjiga Knausgårdovog autobiografskog epa, kojeg je kritika ocijenila kao 'književnost po sebi', svojevrsna je autorova izjava ljubavi njegovoj životnoj partnerici i njihovoj djeci, uz niz esejističkih umetaka, među kojima se ističe 400 stranica duga analiza Adolfa Hitlera. Uz 'Borbu' je vezano i spomenuto 'Proljeće', kratak roman koji, prema kritičarima, slično kao i megapopularno šestoknjižje, vode isti Knausgårdovi 'intenzivni analitički impulsi'. Autor u toj knjizi piše potresna pisma čas rođenoj, čas nerođenoj kćeri, govoreći joj o složenoj obiteljskoj situaciji.

Prvi veliki roman o Europskoj uniji

Kao obavezno štivo među novim naslovima ističe se i 'prvi veliki roman o Europskoj uniji','Glavni grad' Roberta Menassea, u izdanju Frakture i prijevodu Latice Bilopavlović Vuković, opisan kao prvoklasna satira o europskoj birokraciji te kao mračna komedija koja čitatelje vodi u samo srce europske političke jave i europskog političkog sna. Tu je i sjajni autobiografski prvijenac mladog francuskog pisca Édouarda Louisa, 'Raskrstimo s Eddyjem' (OceanMore, prevela Ita Kovač), veoma potresna, ali iznimno važna priča o njegovom odrastanju 1990-ih i 2000-ih u francuskom selu, u sedmeročlanoj obitelji, nerijetko na rubu siromaštva. Uz bijedu koja se prikriva alkoholom, a emocije i egzistencijalni očaj nasiljem, autor, pravim imenom Eddy Bellegueule, u svom se skučenom i okrutnom okruženju bori i sa dodatnom stigmom, svojom homoseksualnošću, koju se uporno trudi 'suzbiti'.

Louis je 'Raskrstimo s Eddyjem' posvetio Didieru Eribonu, francuskom sociologu i filozofu čiji je veliki hit, također autobiografski roman 'Povratak u Reims', nedavno objavio Sandorf u suradnji s Multimedijalnim institutom (prijevod Milene Ostojić). U toj knjizi o povratku u rodni grad nakon 20 godina života u Parizu, Eribon koji je, kao i Louis, odrastao kao gay u radničkoj obitelji, osobnu ispovijest kombinira sa sociološkom studijom i političkim manifestom, nudeći prikaz sukoba klasnog i homoseksualnog identiteta. Nedavno su obojica autora gostovala na zagrebačkom Subversiveu, a Eribon je tom prilikom govorio što mu znači 'klasni coming out', odnosno, iznošenje iskustva srama i nelagode života u radničkoj klasi. Namjera je, kako je rekao, to iskustvo mapirati i kritički analizirati te ga potom pretvoriti u političku energiju.

Izbjeglička kriza kao središnje moralno pitanje našeg vremena

Još jedna iznimno važna tema, zapravo središnje moralno pitanje našeg vremena, izbjeglička i migrantska kriza, posljednjih godina okupira brojne autorice i autore, a možda ju je najzanimljivije obradila hvaljena njemačka spisateljica Jenny Erpenbeck u romanu 'Nepravilni glagoli' (Naklada Ljevak, prijevod Andyja Jelčića), objavljenom 2015. Njezin glavni junak, Richard, nedavno umirovljeni sveučilišni profesor klasičnih jezika u središtu Berlina, na Alexanderplatzu, otkriva novu zajednicu – šatorsko naselje što su ga postavili izbjeglice iz subsaharske Afrike, koji su u Njemačku stigli nakon pada libijskog predsjednika Gaddafija i sada ondje traže azil. Isprva nepovjerljivo, Richard se postupno upoznaje s pridošlicama i to mu počne mijenjati život. Temom izbjeglica u svojim knjigama bave se i talijanska autorica Melania G. Mazzucco, koja u dokumentarnom romanu 'Ja sam s tobom – Brigittina priča' (OceanMore, prijevod Ane Badurina) donosi istinitu priču ilegalne migrantice iz Konga, Brigitte Zébé, koja dolazi u Rim te Marek Šindelka, češki pisac koji je nedavno gostovao u Zagrebu. U svom 'Zamoru materijala' (Naklada Ljevak, prijevod Sanje Milićević Armada) on, kako je glasilo objašnjenje žirija koje mu je 2017. dodijelilo najprestižniju češku književnu nagradu Magnesia Litera, donosi 'univerzalno svjedočanstvo o fizičkoj izolaciji i rascijepljenosti u kojoj se nalaze izbjeglice i općenito migranti' i pokazuje kako se Europa 'iz priželjkivanog Raja preobražava u negostoljubivo, surovo mjesto'.

Na tom je tragu i 'Europsko proljeće', roman danskog pisca Kaspara Collinga Nielsena, u izdanju Hena coma i prijevodu Marine Kopjar koji, također kroz prizmu eskalirajuće migrantske krize u Europi, govori o pojedincima pred samim rubom puknuća: o sredovječnom galeristu Stigu koji žudi za priznanjem art-zajednice; njegovoj ženi Elisabeth, potresenoj kćerinom uznapredovalom anoreksijom, i Christianu, umjetniku ovisnom o seksu, čiji nagoni zadiru u sferu ilegalnoga. O migrantskom iskustvu, u kontekstu života između dvaju jezika i dviju kultura, progovara i francusko-iranska spisateljica rođena 1980. Maryam Madjidi, u autobiografskom romanu 'Marx i lutka' (Sandorf, prijevod Marko Gregorić), poetičnom prvijencu za koji je 2017. dobila nagradu Goncourt za najbolje i najmaštovitije prozno djelo, a nedavno ga je predstavila i na Zagreb Book Festivalu. Nigerijski pisac Chigozie Obioma, također dobro poznat domaćoj publici, u svom novom romanu 'Orkestar manjina' (Hena com, prevela Mirna Čubranić) kombinira folklor svog naroda Igbo i grčku tragediju te donosi priču o afričkom farmeru koji se odvažuje otići školovati u Europu, kako bi ispunio visoka očekivanja obitelji svoje djevojke.

Buduća škotska nobelovka

Među atraktivnim novim naslovima na koje svakako vrijedi obratiti pažnju ističe se i 'Oris' britanske književnice Rachel Cusk (Vuković&Runjić, prevela Vlatka Valentić), početak istoimene trilogije koju je svjetska kritika, zbog njene formalne i tekstualne inovativnosti, pozdravila kao 'jedan od ključnih događaja u pripovjednoj prozi prvih desetljeća 21. stoljeća'. Radnja je smještena u Atenu tijekom ljeta gdje i kada britanska romansijerka Grcima drži tečaj kreativnog pisanja i sluša o njihovim maštanjima, tjeskobama, životnim teorijama, kajanjima i čežnjama, nudeći kroz sve to i vlastiti portret. Vuković&Runjić za čitanje preporučuje i 'Popraviti žive' (prevela Ursula Burger), višestruko nagrađivani roman o transplantaciji srca u potpisu Francuskinje Maylis de Kerangal, svojedobno urednice u čuvenoj izdavačkoj kući Gallimard te te knjigu jedne od najznačajnijih suvremenih britanskih spisateljica Ali Smith. Njena 'Jesen' (preveo Dinko Telećan), početak je tetralogije 'Godišnja doba' čiji svjetski odjek 'opravdava ocjenu irskog pisca Sebastiana Barryja, koji ju je u listu Guardian 2016. proglasio budućom škotskom nobelovkom'. Knjiga je 2017. ušla i u finale za nagradu Man Booker, a prema Vuković&Runjić, uspijeva nam 'bar donekle objasniti Britaniju nakon Brexita'.

Iz Profila pak stiže 'Znaš da to želiš', knjiga Kristen Roupenian (prevela Lada Furlan Zaborac), autorice koja je doslovno preko noći postala viralna senzacija zahvaljujući svojoj priči 'Cat Person', objavljenoj u časopisu New Yorker. Ovaj njezin prvijenac o životima žena danas, njihovim iskustvima na poslu, kod kuće, kod doktora, s prijateljima, partnerima i obitelji, objavljuje se na više od 25 jezika i, malo upozorenje, vrlo vjerojatno će vas natjerati da izađete iz svoje sigurne zone. Fraktura donosi 'Konobara', roman norveškog umjetnika i pisca Matiasa Faldbakkena, kojemu je ovo ujedno prva knjiga objavljena pod pravim imenom. U prijevodu Muniba Delalića, 'Konobar', priča o nekoliko dana u životu jednog - konobara, čita se, među ostalim, i kao 'alegorijska komorna drama o transakcijama u kapitalizmu'. Iz OceanMora zanimljive su i 'Hitlerove kušačice' Roselle Postorino (preveo Marko Kovačić), o ženama koje su u Hitlerovom tajnom skloništu Vučjem brlogu 1943. bile zadužene da kušaju obroke spremljene za njega, kako bi jamčile da hrana nije otrovana. Knjiga je, nadahnuta svjedočanstvom Margot Wölk, njemačke tajnice koja je 1942. zaista bila jedna od 15 Hitlerovih kušačica.

Najiščekivanija knjiga godine

Ljubiteljima povijesti i povijesnih romana, osim 'Hitlerovih kušačica', zanimljiva bi mogla biti i knjiga 'Praško proljeće' engleskog romanopisca Simona Mawera (Naklada Ljevak, prijevod Miše Grundlera) o ruskoj invaziji na Čehoslovačku 1968., odnosno o četvero ljudi koji su se našli usred nje, a tu je i dramatična 'Carica Romanovih' C. W. Gortnera o majci posljednjeg ruskog cara Nikole II, Mariji Fjodorovnoj (Lumen, prevela Ana Josić).

Na valu nedavnog završetka fenomena, HBO-ovog serijala 'Igra prijestolja', o čijem se finalu (i čitavoj finalnoj sezoni) još uvijek prilično žestoko raspravlja, Naklada Lumen, u prijevodu Vladimira Cvetkovića Severa i Marka Kovačića, donosi i novi roman planetarno popularnog Georgea R.R. Martina, kojeg najavljuje kao najiščekivaniju knjigu godine. 'Znamo kako je završilo... No kako je počelo?', pitaju. 'Vatra i krv', naime, radnjom je smještena 300 godina prije 'Igre prijestolja', kad su Westeros osvojili vladari zmajeva Targaryeni, vjerojatno najintrigantnija plemićka obitelj iz Martinova fascinantnog svijeta. Ovo je, inače, prvi svezak konačne dvodijelne povijesti kuće Targaryen, a kronika je opremljena s 80 novih crno-bijelih ilustracija poznatog strip crtača i ilustratora Douga Wheatleyja.

Profil među svojim velikim stranim hitovima ističe 'Vražji okot' Margaret Atwood, 'maestralnu romanesknu obradu Shakespeareove 'Oluje' u prijevodu velike Gige Gračan', Vuković&Runjić ističe 'Japanskog ljubavnika' 'bajku za odrasle' popularne Isabel Allende, u prijevodu Tamare Horvat Kanjera, a V.B.Z. 'Razbijeno zrcalo' obiteljsku sagu Mercè Rodoreda čiji se roman 'Trg dijamanta' iz 1962. vodi kao najpoznatije djelo katalonske književnosti svih vremena. I njega je 2016. objavio V.B.Z., a obe Rodoredine knjige preveo je Boris Dumančić.

Nova generacija autora psiholoških trilera

U uvijek popularnom krimi-žanru ističe se psihološki triler 'Živi pijesak' Šveđanke Malin Persson Giolito (Fraktura, prevela Sandra Ljubas), o masovnom ubojstvu u elitnoj srednjoj školi, koji je 2018. proglašen najboljim nordijskim i najboljim europskim krimićem. Prema njemu je snimljena i istoimena televizijska serija 'Quicksand' (Netflix). Slavna J.K.Rowling, nakon romana 'Zov kukavice', 'Dudov svilac' i 'Karijera zla', donosi četvrti roman iz serije kriminalističkih romana s detektivom Cormoranom Strikeom. 'Smrtonosno bijelo' pod pseudonimom Rober Galbraith (Mozaik knjiga, prijevod Mirna Čubranić) dosad je najopsežniji naslov ove serije.

V.B.Z., osim dobro poznate švedske majstorice Camille Läckberg i njenog novog trilera 'Zlatni kavez' (preveo Luka Miličević), opisanog kao 'anatomija osvete jedne žene koja je odbila biti žrtva', kao 'najpromišljeniji i najnevjerojatniji kriminalistički roman koji ćete pročitati ove godine' navodi 'Posljednju šansu' argentinskog pisca Federica Axata, u prijevodu Branke Oštrec. Axat je, tvrde, predstavnik nove generacije autora psiholoških trilera, a ovaj njegov treći roman, 'pun zagonetki koje nam može postaviti vlastiti um', donio mu je titulu 'majstora obmane' i 'nasljednika Stephena Kinga'. Profil pak ističe 'Izgubljenog čovjeka', treći roman nagrađivane autorice bestselera Jane Harper (preveo Dražen Čulić), smještenom u zabačenom dijelu Australije gdje je ubijen jedan od trojice braće, a Hena com 'Amerikanku', švedsko-finske autorice Monike Fagerholm (prijevod Sare Profeta), o djevojčicama u predgrađu Helsinkija 1970-ih, koje stvaraju opsesiju Amerikankom koja je u njihovom mjestu pronađena mrtva.

Provokacija percepcije na tisuću načina

Među domaćim hitovima, za one koji još nisu, sad je pravo vrijeme da pročitaju novi roman Damira Karakaša, 'Proslavu' (OceanMore), koji mu je u rodnoj Lici izazvao dosad najveće probleme. Nove romane napisali su i Josip Mlakić, koji u 'Evanđelju po Barabi' (Fraktura), piše iz perspektive jednog od najomraženijih likova iz Biblije, židovskog pobunjenika Barabe, onoga kojeg je Poncije Pilat ostavio na životu, potom Nenad Stipanić, koji u 'Bogovima neona', kako navodi njegov izdavač Sandorf, nudi jedan od 'najradikalnijih eksperimenata naše književnosti', pokušaj uvođenja žanra bizarro fctiona s elementima bizarro freakctiona', 'iskorak iz svake mentalne mape i provokaciju percepcije na tisuću razina'.

V.B.Z. donosi knjigu Olje Knežević, dobitnice nagrade za najbolji neobjavljeni roman, za rukopis 'Katarina, Velika i Mala', u kojemu 'pomno osmišljeni i karakterizirani likovi' te 'suvereno, dinamično pripovijedanje' skeniraju obiteljske odnose i tragedije, ženska prijateljstva, ljubavne izdaje i prevare, ali i širi društveni kontekst.

Među novim domaćim zbirkama priča ističu se 'Kaleidoskop' Zorana Žmirića (Hena com) koji je s romanom 'Pacijent iz sobe 19' ušao u finale književne nagrade tportala, potom 'Prepreke. Prečaci' Valenta Pavlića (Hena com) i 'Poštovani kukci i druge jezive priče' Maše Kolanović (Profil), 'postsocijalistička zona sumraka' i 'tranzicijska gotika' u kojoj autorica progovara o tome kako nas melje kapitalizam. Za one koji rado biraju poeziju, zanimljiva je knjiga 'Sad sam puno mlađa' Vlatke Valentić (Vuković&Runjić), nastala kao 'eksperiment' ove nagrađivane prevoditeljice koja 'u 25 godina književnog rad nikad nije nastupila kao 'prvi' autor' (prevodila je, među ostalim, proze Honoréa de Balzaca, Marguerite Duras, Katherine Mansfield, Alaina de Bottona i drugih). Knjige poezije donose i Boris Runjić ('25:52', Vuković&Runjić) te Damir Radić ('Ranije', Vuković&Runjić).

Nova Dubravka Ugrešić

Od domaće publicistike nezaobilazna je nova knjiga Dubravke Ugrešić 'Doba kože', u izdanju Frakture. Radi se o 16 novih eseja koji se protežu od pitanja što se događa s doseljenicima i imigrantima na Zapadu do uloge umjetnosti i književnosti. Ugrešić, koja je za roman 'Lisica' 2018. dobila književnu nagradu tportala, i ovdje nudi mnoštvo gorkog humora i kulturoloških referenci, propitujući ne samo svoje snove, sreću i strahove, nego i naše vlastite.

Tportalov putopisac, ujedno i dramaturg i biograf Jasen Boko u izdanju Profila objavio je 'Latinskom Amerikom uzvodno', u kojoj opisuje sva ključna mjesta života Che Guevare, otkrivajući putem tko je tko je doista bio taj legendarni revolucionar te što danas znači stanovnicima toga nemirnog kontinenta. Ljubiteljima Julijane Matanović, ali i ljubiteljima Facebooka, zabavna bi mogla biti njena 'Ljuta godina' (V.B.Z.), skup zapisa koje je autorica na popularnoj društvenoj mreži objavljivala od 5. veljače 2018. do 5. veljače 2019., isprva svaki dan, a potom svake srijede i subote, točno u 18 sati i pet minuta.

'Kvarenje' hrvatskog jezika

Sandorf među publicističkim naslovima ističe knjigu 'Jeziku je svejedno', koju potpisuju Anđel Starčević, Mate Kapović i Daliborka Sarić. U njoj se autori bave kritikom nipošto ne standardnog hrvatskog jezika, nego kritikom 'samozvanih čuvara' jezika, koji su se 'razmahali nakon hrvatskog osamostaljenja', a kojima je zajednički kruti, izrazito formalistični jezični perskriptivizam, odnosno priča o tzv. 'kvarenju' hrvatskoga. Zanimljiva je i 'Halo Bing' (Sandorf), Ivana Sršena i Antonije Radić, koji donosi prvi veliki intervju s Maxom Bunkerom u kojem se taj tekstopisac 'Alana Forda' (pravim imenom Luciano Secchi) obraća izravno svojim vjernim hrvatskim čitateljima, a koji je posvećen pedesetoj obljetnici izlaska prvog broja ovoga legendarnog stripa u Italiji. Pored intervjua, knjiga sadrži zanimljive fenomenološke tekstove koji prate endemski razvoj i popularnost 'Alana Forda' na ovim prostorima, kao i prevoditeljski genij Nenada Brixyja, uz još nekoliko fanovskih dodataka kao hommage vremenu za generacije koje su odrastale uz Grupu TNT.

Od stranih publicističkih izdanja nezaobilazno štivo je 'Izvanredno stanje: Putovanje u uznemireni svijet' Navida Kermanija (Naklada Ljevak, prevela Ana Nemec), koji je knjigu nedavno predstavio na Zagreb Book Festivalu. NATO-ov rat u Afganistanu, drugo lice globalizacije u Indiji, Sirijski rat, sukobi šijita i Kurda s tzv. Islamskog državom u Iraku, palestinske izbjeglice... to su samo neke od tema kojima se u ovom političkom, ali i poetičnom putopisu bavi Kermani, jedini izvjestitelj sa zapada koji je prisustvovao gušenju masovnih prosvjeda u Teheranu, a putovao je i sa sufijima u Pakistanu, razgovarao s ajatolahom Sistanijem u Najafu i svjedočio razmjerima izbjegličke katastrofe na Mediteranu. Naklada Ljevak, osim toga, preporučuje i 'Radikalno žrtvovanje' cijenjenog teoretičara kulture Terryja Eagletona u prijevodu Damira Biličića, kulturološku analizu žrtvovanja, koja se kreće u rasponu od Starog i Novog zavjeta preko Aristotela, sv. Augustina, Hegela, Kierkegaarda, Dostojevskoga i Nietzschea pa sve do mislilaca kao što su Derrida, Žižek i Badiou.

Život s mentalnom bolešću

Znanje donosi 'Dolje je najbolje' Nine Brochmann i Ellen Støkken Dahl (prijevod Željke Černok), revolucionarnu i duhovitu knjigu o ženskoj anatomiji, zdravlju i spolnosti, koja, među ostalim, objašnjava razliku između vaginalnog i klitoralnog orgazma te ističe kako je uzdizanje vaginalnog kao pravog orgazma ustvari moderna, muška izmišljotina. Iz TIM press korisna i bitna knjiga 'Druga vrsta ludila' Stephena P. Hinshawa (prijevod Dijane Bahtijari) istražuje život u obitelji opterećenoj mentalnom bolešću i razotkriva stigmu koja je prati.

Iz Školske knjige preporučuju 'Putove svile' uglednog povjesničara i publicista Petera Frankopana (prijevod Jakše Bilić), u kojima on istražuje veze koje su stvarali ljudi, trgovinska razmjena, bolesti, ratovi, religije, pustolovine, znanost i tehnologija te 'Promjene uma' britanske neuroznanstvenice Susan Greenfield (prijevod Vedrana Pavlića), o utjecaju kibernetičke tehnologije na ljudski mozak, prije svega, dakle, na način razmišljanja i na druge kognitivne vještine, ali i na način života, kulturu i osobne težnje.

Za djecu i mlade

'Uzbudljiva pustolovina za sve ljubitelje Harryja Pottera', kako ju je opisao Time Magazine, knjiga 'Nikadgrad: Kušnje Morrigan Crow' (prijevod Kristine Živković) iz 2017. i u potpisu Jessice Townsend u rodnoj autoričinoj Australiji najprodavaniji je prvijenac iz dječje književnosti svih vremena. Govori o Morrigan Crow, rođenoj na zlosretnu Staru večer, koja, kako bi izbjegla smrt na svoj 11. rođendan, odlazi u magično mjesto – Nikadgrad u kojemu mora proći kroz četiri nevjerojatne kušnje.

Za one koji vole priče Terryja Pratchetta, tu je 'Zimnik' (preveo Marko Maras), nastavak romana 'Tiffany protiv vilinske kraljice' i 'Šešir pun neba', o Tiffany Cuka, vještici-početnici koja radi za zastrašujuću gospođicu Porobija. Stigao je i prvi dio serijala 'Živoliki' Jaya Kristoffa (prevela Ana Briški Đurđevac), jedne od najvećih zvijezda znanstvene fantastike za mlade. U prvom dijelu, zvanom 'Živoliki', postapokaliptičnom tehnotrileru u kojemu se spajaju 'Romeo i Julija, Mad Max i X-men, a s tribina za njih navija Blade Runner', 17-godišnja Eva pronalazi 'živolikog', prekrasnog androida Ezekiela, najsavršenijeg robota na svijetu, ne sluteći da će joj taj susret urušiti čitav svijet.

Za malo mlađe korisno i zabavno ljetno štivo svakako bi mogla biti slikovnica 'More' Mirande Krestovnikoff (Školska knjiga, prijevod Vedran Pavlić) koju je prekrasno ilustrirala Jill Calder. Knjiga djeci omogućuje da zarone u plave dubine i uz pomoć morskih životinja otkriju čudesan i tajanstven svijet naših mora i oceana te saznaju kakve posljedice trpe zbog bacanja plastičnog otpada u njih. Tu je i domaća slikovnica 'Jura i gospođica zavissst' (Profil) Romana Simića i ilustratora Manuela Šumberca u kojoj se mali Jura suočava s novim problemom, nakon što je u ranijoj, Grigorom Vitezom nagrađenoj slikovnici 'Jura i kuckalo protiv dosade' otkrio kako svladati dosadu.