Nakon što ga je prvijenac 'Raskrstimo s Eddyjem', u kojemu na kontroverzan način opisuje radničku klasu i vlastitu obitelj, prometnuo u novu književnu zvijezdu, a drugi roman 'Povijest nasilja' potvrdio mu reputaciju, mladi francuski pisac Édouard Louis objavio je i treću svoju knjigu, 'Tko je ubio mog oca'. Kod nas ih je sve izdala Naklada OceanMore, a 'Tko je ubio mog oca', u hrvatskom prijevodu Zlatka Wurzberga, izašao je nedavno. Autor se u njemu vraća svom ocu iz 'Eddyja', mireći se s njime, sada kada ga su ga posve dotukle bolest, težak rad i nepravda. Kroz razotkrivanje odnosa njih dvojice, Louis ispisuje i društvenu kritiku, pružajući pogled na razorne posljedice neodgovornih i promašenih politika koje su dovele do sve većeg osiromašenja radničke klase u kapitalizmu 21. stoljeća.

Kod Frakture hit su svakako 'Razgovori s prijateljima', kultni roman irske spisateljice Sally Rooney, hvaljen kao vrlo zabavan i pametan odraz raspoloženja i glasa suvremenih žena, o tome kako je biti mlada i nadarena, no autodestruktivna, i u duhovnom i u tjelesnom smislu. U središtu priče je Frances, trezvena, mračno pronicljiva mlada žena koja studira u Dublinu i ima snažnu, maglovitu želju postati spisateljica. Njezina je prijateljica prelijepa Bobbi beskrajno opsjednuta samom sobom. Jedne večeri na pjesničkom druženju njih dvije upoznaju slavnu petnaestak godina stariju fotografkinju i dok ih ona postupno uvlači u svoj svijet, Frances nevoljko shvaća da su je se dojmili njezina profinjena kuća i njezin zgodni suprug Nick. No premda se Francesin i Nickov flert isprva doima zabavno, s vremenom počinje ustupati mjesto čudnoj, a potom i bolnoj intimnosti. Knjigu je prevela Patricija Horvat. Prema drugom romanu Sally Rooney 'Normal People', inače, za koji dan se počinje prikazivati istoimena serija (Hulu/BBC Three), a najavljena je i produkcija serije prema 'Razgovorima s prijateljima'.

Tokarczuk, Cercas, Fo

Fraktura, osim toga, donosi i roman nobelovke i najslavnije suvremene poljske književnice Olge Tokarczuk 'Bjeguni' u prijevodu Mladena Martića o, kako naslov sugerira, putovanjima i bjegovima, traganjima za smislom i lutanjima bez cilja te novi roman Javiera Cercasa 'Vladar sjena' u prijevodu Silvane Roglić za kojeg izdavač navodi da je najintimnije djelo španjolskog autora, 'beskrajno hrabra knjiga za koju se priprema otkako je postao pisac. A možda i dulje od toga.' U njemu Cercas piše o svome prastricu Manuelu Meni, 19-godišnjaku koji je poginuo u jednoj od najkrvavijih bitaka Španjolskog građanskog rata, boreći se kao dragovoljac na strani Francisca Franca. 'Obožavan i pretvoren u obiteljsku ikonu, Manuel Mena za Cercasa je godinama bio izvorom srama i nelagode, tema koje se bojao i o kojoj – bio je siguran – nikada neće pisati. Sve do trenutka kad više nije imao izbora', navode iz Frakture.

U ponudi su im i romani 'To smo bili mi' švedske autorice iranskog porijekla Golnaz Hashemzadeh Bonde (prevela Sonja Bennet), za koji kažu da izvanredno opisuje iskustvo migracije, 'kad bijeg možda spašava život, ali i nosi krivnju i otuđenost' te 'Ne reci da nemamo ništa', kanadske spisateljice malezijsko-kineskih korijena Madeleine Thien (prevela Lada Silađin), s kojim je autorica postigla međunarodni uspjeh te ušla u uži izbor nagrade Man Booker. Knjigu je kritika opisala kao ambicioznu sagu o totalitarnoj Kini u čijem su centru glazba i glazbenici progonjeni tijekom Maove kulturne revolucije, razdoblja u kojemu je klasična glazba morala preživljavati u tajnosti, kao zabranjena ljubav.

Naklada Ljevak u ožujku je objavila prvi roman talijanskog nobelovca, dramskog pisca, kazalištarca i političkog aktivista Darija Foa, 'Papina kći' iz 2014. U njemu se autor bavi rehabilitacijom lika i djela Lucrezije Borgie, istaknute članice moćne talijanske obitelji koja je dala, među ostalim, i dvojicu papa. Njime je, uz roman 'Kristina Švedska: Žena gotovo slučajno' (2017.), također objavljenim u izdanju Naklade Ljevak, Fo pred kraj života napravio zaokret prema fikcionalnoj prozi i pozabavio se životom dviju utjecajnih žena zapadne kulture. Obje knjige na hrvatski je prevela Ita Kovač.

VBZ je pak u ožujku objavio prvi i iznimno hvaljen roman Pajtima Statovcija (1990.), mladog finskog autora podrijetlom s Kosova, 'Moja mačka Jugoslavija' (preveo Boris Vidović). U knjizi pratimo sazrijevanje mlade Albanke Emine, koja 1980-ih živi u ruralnom dijelu Kosova te je, uslijed raspada Jugoslavije, nakon udaje i rođenja djece, primorana s obitelji preseliti u Finsku, 'zemlju koja početkom 1990-ih nije bila nimalo navikla na useljenike niti je bila gostoljubiva prema njima, bez obzira na to zbog kojega razloga i iz kojega dijela svijeta dolazili'.

Djelo koje inficira tijelo čitatelja

'Pustopašna, katkad tužna, ali urnebesno smiješna'. Tako izdavačka kuća Vuković&Runjić najavljuje svoj novitet, kultni klasik Thomasa Pynchona 'V', njegov debitantski roman iz 1963., 'moćnu, fantazmagoričnu priču o 20. stoljeću i dvojici junaka – jednome koji traži nešto što je izgubio, i drugome koji nema što izgubiti – i o tajanstvenoj junakinji V. Potraga za V. odvest će nas na vrtoglavo vremensko putovanje kroz šezdeset godina lutanja po snolikim krajolicima Aleksandrije, Pariza, Malte, Firence, Afrike, New Yorka. Ali gdje je V., tko ili što je ona?'. Roman je prevela Maja Tančik.

'Dobar dan, drugovi', jedan od noviteta Hena coma, roman je nagrađivanog angolskog pisca Ondjakija (poznatoga po romanu 'Prozirni'), u kojemu autor iz perspektive djeteta progovara o zbivanjima u ratnoj Angoli. Knjigu je s portugalskog prevela Una Krizmanić Ožegović.

Tu je i 'Led' finsko-švedske spisateljice Ulle-Lene Lundberg, radnjom smješten u 1946., netom nakon Drugog svjetskog rata. U središtu radnje je Petter Kummel koji sa ženom Monom i kćerkom Sannom seli na zabačeno otočje Örarnu, kako bi postao novi pastor u otočkoj crkvi. Premda su stanovnici otoka zatvorena, sebi dovoljna zajednica, mladi se par sve više zaljubljuje u njih i u tamošnji život. Međutim, s dolaskom zime sve se mijenja jer led nadire sa svih strana i uvelike utječe na život otočana, pa se odnosi produbljuju, ali i kompliciraju... 'Napetu priču o ljudima i njihovim sudbinama, koja se može čitati i kao kondenzacija napetosti u jednoj zajednici, ali i kao alegorija čovječanstva', kako ju najavljuju iz Hena coma, sa švedskog je preveo Edin Badić.

'Indigo' austrijskog pisca Clemensa J. Setza (preveo Dalibor Joler) kritika je prozvala zapanjujuće originalnim djelom koje se opire ikakvoj jasnoj kategorizaciji, sažimanju ili prepričavanju, a koje 'zahvaća, inficira, napada čak i tijelo čitatelja'. Autor u njemu, kažu iz Hena coma, poigravajući se umetnutim fotografijama, rukopisnim faksimilima i različitom tipografijom, aluzijama s područja književnosti, glazbe, filma, likovne umjetnosti i stripa, govori o učitelju matematike koji dođe predavati u internat za djecu koja pate od misterioznoga indigo sindroma - svatko tko im se približi ubrzo osjeti posljedice kao što su mučnina, vrtoglavica i jaka glavobolja. Učitelj ubrzo primijeti da netko s bizarnom maskom na licu odvodi djecu pa krene istraživati...

Mračna strana ljudske prirode

Kod Sandorfa se među novim naslovima mogu, među ostalima, naći 'Pavijan' Naje Marie Aidt (s danskog prevela Đurđica Žlebačić Sørensen) koju se, kaže izdavač, s pravom smatra najistaknutijom predstavnicom takozvanog 'novog realizma' u skandinavskoj književnosti te 'Zemlja i mir' islandske spisateljice Oddný Eir Ævarsdótti (prevela Dora Maček) koja je pisala tekstove i za Björk.

Roman 'Zemlja i mir' nominiran je 2011. za Islandsku književnu nagradu, 2012. osvojio je Islandsku književnu nagradu za žene, a 2014. i Nagradu Europske unije za književnost. Riječ je o dnevničkim zapisima u kojima nas autorica, kroz prizmu promatrača ptica, upoznaje s Islandom i njegovom poviješću. 'Pavijan' Naje Marie Aidt zbirka je priča, 'neodoljivo uznemirujućih, otrežnjavajuće hipnotičkih, realistično bizarnih ili bizarno realističnih', u kojima autorica propituje mračne strane ljudske prirode i stereotipnih rodnih, bračnih, partnerskih, rodbinskih i roditeljskih uloga. Tu je i 'Oprosti' norveške spisateljice Ide Jasmine Hegazi Høyer, još jedne dobitnice Nagrade EU za književnost, u prijevodu Željke Černok, roman s elementima psihološkog trilera o jednoj po svim kriterijima savršenoj ljubavnoj vezi.

Profil donosi roman 'Patina' mladog američkog autora Jasona Reynoldsa koji je bio u finalu za National Book Award. Ovo je njegova druga knjiga u seriji o djeci koja se silno žele dokazati jedni drugima, ali i samima sebi. Prvu, 'Duha', Profil je, u prijevodu Dražena Čulića, objavio 2018. U fokusu 'Patine' je Patina Patty Jones, najbrža djevojka u trkačkom timu Branitelji, koja se pokušava izboriti s pritiscima koji se stalno gomilaju.

Nakladnička kuća Znanje nudi prijevod romana 'Familijari' engleske autorice Stacy Halls (prevela Lidija Toman), mračnu priču iz davne povijesti o lovu na vještice, o vremenima kada su žene bile u životnoj opasnosti samo zato što su žene te debi nigerijske spisateljice Oyinkan Braithwaite, dobitnice nagrade LA Timesa za najbolji krimić i finalistice nekoliko nagrada među kojima su glasoviti Booker i nagrada Women’s Prize, knjigu 'Moja sestra, serijski ubojica' (prevela Maja Klarić), crnohumornu 'bombu od romana o Nigerijki čija mlađa sestra ima vrlo nezgodnu naviku - ubija svoje dečke'.

Među novitetima su im i krimić 'DNK' islandske autoriceYrse Sigurðardóttir (prevela Vanja Veršić), prvi u seriji o dječjoj psihologinji Freyji i detektivu Huldaru te 'Stvarni život' (prevela Maja Ručević), prvijenac belgijske spisateljice Adeline Dieudonné koji je dobio 14 književnih nagrada, a koji oživljava 'neustrašivu junakinju koja se bori preživjeti u obiteljskom zvjerinjaku'. Mozaik knjiga pak donosi 'Djevojku iz pisma' također prvijenac iz pera britanske književnice Emily Gunnis, kćerke spisateljica Penny Vincenzi, o novinarki koja istražuje tragičnu priču o ženi kojoj je dijete oduzeto i dano na posvajanje protiv njezine volje. Preveo je Marko Theodore Mravunac

Beskrajni košmarni dan i studija alkoholizma

Od domaćih naslova VBZ, među ostalima, donosi roman Marka Tomaša 'Nemoj me buditi', najavljen kao 'beskrajni košmarni dan i po mnogočemu studija alkoholizma' koji će 'nesumnjivo postati kultni i nadgeneracijski' te zbirku poezije Darka Cvijetića 'Ježene kožice'. 'Koliko god bila zasićena smrću, otežala od rasapa, (ova zbirka) u sebi čuva iskru nade, kao nakon teških bolesti, kad netko ustane iz kreveta i sporo dobaulja do kuhinje da uzme jabuku. Prestravljeni gledamo u to čudo. I čekamo da se vrati na kauč, ili da se zauvijek sruši. O takvom pitanju govori ova knjiga, hoćemo li, nakon svega, moći do te jabuke, do tog novog života?', najavlju iz VBZ-a.

Iz Hena coma stiže Vošicki' koprivničkog književnika Marka Gregura, romansirana biografija koja prati život češkog doseljenika, knjižara, tiskara i nakladnika Vinka Vošickog od dolaska u Koprivnicu 1909. pa sve do 1957. i smrti u klijeti bez struje i vode. Osim što prikazuje priču o 'pravom čovjeku u krivim vremenima', 'Vošicki' je povremeno i literarizirana monografija Koprivnice, leksikon imena i galerija karaktera dramatizirana fiktivnim likovima', navodi izdavač.

Disput od domaćih noviteta nudi 'Fafarikul', prozni prvijenac polonistice Đurđice Čilić, zbirku stotinjak pripovijesti, anegdota i sjećanja o slabostima, strahovima, manjkovima, pogreškama i krivim skretanjima koje bi većina čitatelja mogla prepoznati kao svoje, dok je OceanMore upravo objavio prvi roman Ivane Rogar, autorice zbirki priča 'Tamno ogledalo' i 'Tumačenje snova'. Njen 'Grad, pepeo', kaže izdavač, spletom okolnosti nenamjerno je uspio prikazati situaciju sličnu ovoj koju proživljavamo u proljeće 2020. Disfunkcionalna obitelj, naime, živi u oronulom stanu izolirana od svijeta, u gradu u kojem građani izlaze samo u nabavku osnovnih namirnica.

'Roman je zamišljen kao slagalica čije dijelove čitatelj stavlja na svoja mjesta i dolazi do cjelovite slike o srozavanju života. Počevši kao začudan čin, u kojem ispočetka nije jasno tko pripovijeda, a još manje gdje i zašto, pripovijedanje se pomalo raspetljava te završava potresnim zaključkom. O nevolji koja ih je zadesila likovi ne govore, što čitatelja stavlja pred zagonetku koju mora raspetljati kao u kakvu trileru', kažu iz OceanMora.

Feminizam u 15 savjeta

Među publicističkim novitetima ističe se Frakturina 'Europa 28: Žene o budućnosti Europe', koju su uredile uredile Sarah Cleave i Sophie Hughes, a preveli Luiza Bouharoua, Marta Huber, Blaž Martić i Marina Veverec. 'Dvadeset osam renomiranih spisateljica, umjetnica, znanstvenica, aktivistica i poduzetnica iz cijele Europe okupljenih u ovoj dojmljivoj i prije svega aktualnoj antologiji donosi vlastiti pogled na Europu, nudi nadu i predlaže rješenja koja nam mogu pomoći da je počnemo graditi iznova', kažu iz Frakture koja hrvatskim izdanjem ove zbirke sudjeluje u projektu Europa 28, što ga je pokrenula jedna od najznačajnijih svjetskih književnih manifestacija, Hay Festival.

VBZ pak od publicistike je pripremio knjigu nigerijske književne zvijezde Chimamande Ngozi Adichie 'Draga Ijeawele ili Feministički manifest u petnaest savjeta' (prevela Ana Stipković). Radi se o odgovoru ove književnice na pismo prijateljice koja je moli za savjete kako da odgaja svoju djevojčicu u današnjem vremenu. ''Draga Ijeawele' udara ravno u srž seksualnih politika dvadeset prvog stoljeća i započinje nov i hitno potreban razgovor o tome što danas doista znači biti žena', kažu iz VBZ-a. Iz TIM pressa, u prijevodu Damira Grubiše, nedavno je objavljena knjiga 'Migracije i netolerancija', mala zbirka napisa i istupa Umberta Eca o ovim dvjema danas itekako aktualnim temama. Tekstovi koji su prikupljeni pritom, kako navodi izdavač, tjeraju čitatelja da djeluje 'koristeći glavu, a ne želudac'.