'Mi imamo prekrasnih priča i legendi za koje ni ne znamo da postoje, a od kojih bi se moglo napraviti pravo nacionalno bogatstvo', kazala je Babić najavljujući novu sezonu na tiskovnoj konferenciji u Trešnji

'Upravo je to jedan od ciljeva, s time da biramo legende koje će djecu usput i zabaviti, koje će se dati pretočiti u zabavnu i zanimljivu kazališnu predstavu, kako bi djeca zapamtila da tako nešto postoji, ali i da bi se zainteresirala za druge priče', dodala je Babić.

Tako će na Trešnjinu ovosezonskom repertoaru posebno mjesto naći predstave 'Crvenokosa Zora', koju po priči 'Crvena Zora i njezina banda' židovskoga pisca Kurta Helda - čija se radnja događa u Senju u tridesetim godinama prošloga stoljeća - režira Rene Medvešek, te legenda o počecima hrvatske povijesti 'Plemeniti Šljivari', u režiji Zorana Mužića.

Ravnateljica se pohvalila većom posjećenošću kazališta u prošloj sezoni u odnosu na prethodnu, većim brojem odigranih predstava te odrađenim gostovanjima u zemlji i izvan Hrvatske, te najavila dinamičnu sezonu u kojoj će se 'lakše disati' jer su naslijeđeni dugovi konačno vraćeni, što ostavlja prostor za brojne dodatne sadržaje u kazalištu.

Pet je ukupno premijera u sezoni 2016./2017., a nakon što ju je u petak 16. rujna otvorila predstava za djecu od godine dana starosti 'Ritam Tam – bajka o ritmu' u režiji Renate Carole Gatice, koja je označila otvaranje toga kazališta za najmlađu publiku, sezonu otvara 21. listopada premijera klasika hrvatske suvremene dječje književnosti 'Eko Eko'

Od bića s drugog planeta do legende o hrvatskoj povijesti

Riječ je o legendarnoj predstavi kazališta Trešnje književnika Hrvoja Hitreca, romana izdanog prije više od 30 godina koji i danas zadržava svježinu i svevremenost. Priču o Eku Eku, malenom biću s drugog planeta koji dolazi pomoći ljudima da se riješe otpada, režira Radovan Ruždjak.

Redatelj je istaknuo kako je s tom knjigom oduvijek osjećao neko duboko srodstvo a za Trešnju ju postavlja u izvorniku, u 80-ima.

'Imali smo jednu dilemu, da li ići u modernizaciju i prilagoditi priču 2016., no odlučili smo kako bi to bio preveliki dramaturški zahvat', kazao je Ruždjak.

Za 1. prosinca u planu je premijera klasika svjetske dječje književnosti, 'Carevo novo ruho' Hansa Christiana Andersena, koji zajedno postavljaju Krešimir Dolenčić i Paolo Tišljarić.

Dolenčić se osvrnuo na aktualnost predstave, istaknuvši kako je danas u njoj sve aktualno, 'a angažiranost oko toga da je car gol neće se forsirati na način na koji bi se možda očekivalo, jer danas je carevima i moćnicima svejedno da li su goli ili nisu'.

'Nećemo donositi gotova rješenja što to znači da je car gol, već ćemo se koncentrirati na glumačke igre bajke, priče i svega onoga o čemu bi djeca nakon te predstave mogla razgovarati', kazao je Dolenčić.

Tišljarić je dodao kako će ta predstava, za jedan klasičan program, imati jedan 'zanimljiv pristup publici, interaktivan i drugačiji', a možda najatraktivnija stvar u njoj bit će to što je redateljski dvojac pozvao mladog rappera Mikija Solusa da napiše songove

Premijera predstave 'Crvenokosa Zora' u planu je za ožujak 2017., a priču o Zori i njezinoj bandi, djeci beskućnicima koja pokušavaju opstati u okrutnome svijetu odraslih u Senju 30-ih godina prošloga stoljeća, režirat će u Trešnji Rene Medvešek.

Kultni roman Kurta Helda 'Crvena Zora i njezina banda' iz 1941., koji je napisao za svoga boravka u Senju prije Drugog svjetskog rata, u Njemačkoj je doživio 35 izdanja i odavno slovi kao klasik njemačke književnosti za djecu. Preveden je na brojne jezike te objavljen čak i u Japanu, no nije nikada doživio svoje hrvatsko izdanje.

Medvešek je istaknuo kako je na taj tekst slučajno naišao u jednom austrijskom kazališnom arhivu i iznenadio se vidjevši kako je riječ o klasiku njemačke književnosti čija se radnja odvija u Hrvatskoj a o kojemu mi ne znamo ništa. Roman je ekraniziran i na filmu i kao serija i kao nekoliko kazališnih izvedbi, a 'Crvena Zora' u Njemačkoj je postala sintagma za bunt i odmetništvo, pa se čak i jedna teroristička skupina tako nazivala.

'Što se tiče same radnje, Zorina banda sama sebe naziva uskocima, živi u utvrdi Nehaj, krade ne bi li preživjela ali isključivo od bogatih pa, dakle, u tome ima i elemenata Robina Hooda', kazao je redatelj. Dramatizaciju radi Dubravko Mihanović, koji će taj 'jedan pravi starinski roman' adaptirati kako bi dobio odgovarajuću snagu i aktualnost i bio blizak današnjoj djeci, uz zanimljive poveznice sa sadašnjim vremenom.

Posljednja Trešnjina premijera u sezoni 2016./2017. bit će u svibnju adaptacija legende 'Plemeniti šljivari' u režiji Zorana Mužića, o napadu mongolskog vladara Batu kana na Kalnik kojeg je branio knez Filip Bebek.

Mužić je najavio 'identitetsku, provokativnu, a opet komunikativnu predstavu za najmlađe i njihove roditelje, koja se bavi namjerom da zabavi i pouči kako male tako i velike plemenitim identitetskim aspektima hrvatske povijesti'.

Besplatne produkcije mladih umjetnika

Babić je napomenula kako Trešnja u novoj sezoni nastavlja s prošle godine uvedenim programom 'Kazalište i knjiga', kojem je cilj potaknuti djecu na čitanje kroz predstavljanja domaćih autora i druženja s njima u kazalištu, a koji se 'pokazao kao krasno iskustvo, koje je postalo jedno mjesto gdje je jako zanimljivo doći i publici i predstavljačima'.

Istaknula je kako ove sezone najveće zagrebačko kazalište za djecu svoja vrata otvara mladim umjetnicima, koji će tu moći izvoditi svoje produkcije u profesionalnom okruženju.

U programu 'Četvrtak navečer u Trešnji' mladi dramski umjetnici koji bi inače imali poteškoća pronaći mjesto za prezentaciju svojih radova publici i mogućim zainteresiranim poslodavcima, moći će, 'u normalnom kazališnom okruženju', pokazati svoje izvedbe, u nadi da će poslužiti kao 'mamac' potencijalnim producentima ili budućim suradnicima, kazala je Babić.