Suvremeni svijet obilježen je gradnjom mnogih zidova, kako vidljivih, tako i nevidljivih, a da bismo živjeli u svijetu bez zidova - moramo ozbiljno nastojati srušiti te zidove, suglasni su sudionici okruglog stola održana u četvrtak navečer u Hrvatskome glazbenom zavodu u sklopu 7. Festivala svjetske književnosti
Okrugli stol pod nazivom 'Svijet bez zidova. 30 godina od pada Berlinskoga zida u svjetlu zida u Meksiku danas', okupio je nekoliko uglednih pjesnika i književnika - sudionika 7. Festivala svjetske književnosti (FSK) nakladnika Frakture koji se od 8. do 14. rujna održava u Zagrebu i Splitu, a u fokusu mu je španjolska književnost.
Sudjelovali su sjeverenomakedonski pjesnik Nikola Madžirov, francuska pjesnikinja Aurélia Lassaque, američko-kolumbijski književnik George Mario Angel Quintero, španjolski pjesnik i romanopisac Carles Torner i Thomas Wohlfahrt, ravnatelj kuće poezije Haus für Poesie iz Berlina. Okrugli stol održan je na engleskome jeziku, a moderirao ga je novinar i urednik Dario Špelić.
Održan je u sklopu PEN-ova programa Angažirane književnosti i kao dio međunarodnoga programa 'Svijet bez zidova' u kojemu Hrvatski PEN sudjeluje s World Poetry Movementom - nevladinom neprofitnom organizacijom sa sjedištem u Medellinu u Kolumbiji koju čine organizacije i pojedinci. Dosad je u pokret uključeno 114 pjesničkih festivala širom svijeta, 96 projekata poezije i 1178 pjesnika iz 131 zemlje na svim kontinentima.
Iako svijet ove godine obilježava trideset godina od pada Berlinskoga zida, u Meksiku niče novi zid, ali niču i drugi zidovi - vidljivi i nevidljivi, betonski, žičani ili imaginarni širom svijeta i u Europi, činjenice su koje, kako je istaknuto, svijet dovode tako daleko od slobode pojedinca i demokracije sanjane po padu Berlinskoga zida.
Što nam je činiti da situacija ne postane ozbiljna, zapitao je sudionike moderator Špelić, pritom podsjetivši na riječi poznatog austrijskoga prozaista Karla Krausa koji je početkom 1914. na pitanje kakva je situacija u Beču odgovorio - očajna, ali nije ozbiljna, koja je, primjetio je Špelić, vrlo brzo postala ozbiljna i počeo je Prvi svjetski rat.
Thomas Wohlfahrt istaknuo je kako je za to ključna demokracija, ali i ustvrdio kako je ugrožena i u svojoj kolijevci - Velikoj Britaniji gdje je upravo blokiran rad parlamenta. I Carles Torner uvjeren je u presudnu ulogu demokracije za život u svijetu s manje zidova i za svijet u kojemu neće tako lako nastajati novi zidovi.
George Mario Angel Quintero ustvrdio je kako su demokracija i demokratski procesi koji dovode do sporazuma kojih bi se trebali pridržavati potpisnici presudni za postizanje mira i u Kolumbiji. To se, objasnio je, prvenstveno odnosi na političke predstavnike koji to ne poštuju dok je narod, usprkos brojnim nedaćama i tragedijama, spreman za život bez zidova.
Zid u zemlji u kojoj su gotovo svi imigranti
George Mario Angel Quintero koji od 1995. živi u Medellinu u Kolumbiji osvrnuo se na gradnju zida na granici s Meksikom istaknuvši da ga gradi zemlja u kojoj su gotovi svi imigranti ili njihovi potomci, a žele spriječiti druge da ne uđu u Sjedinjene Američke Države i tako ostvare isto ono pravo koje su oni prethodno konzumirali.
Quintero smatra kako takvi postupci imaju duboke korijene u povijesti te zemlje obilježenoj robovlasništvom, rasizmom i eksploatacijom. Ocijenio je kako je takvo stanje posljedica opredjeljenja političara da je najvažniji poredak, a ne njihova zadaća da budu službenici društva.
Govoreći o donosu prema izbjeglicama i migrantima u Europi, Torner je podsjetio kako je bivši britanski premijer David Cameron govorio o 'plimnom valu' migranata, a spomenuo je i dva pisma čelnika talijanske desne Lige i bivšega ministra unutarnjih poslova Mattea Salvinija. Takav rječnik za Tornera je potpuno neprihvatljiv za govor o ljudima, posebice onima koji nastoje spasiti vlastiti život bježeći iz teških okolnosti.
Na primjedbu moderatora kako je slovenski filozof Slavoj Žižek ocijenio da su 'nevidljivi zidovi koji prate globalizaciju opasniji od vidljivih', Aurélia Lassaque odgovorila je kako te nevidljive zidove treba imenovati i identificirati.
Festival svjetske književnosti utemeljen je 2013. Osnivač Festivala je nakladnička kuća Fraktura. Festival se financira sredstvima iz javnih izvora financiranja, prihodima iz vlastite djelatnosti te prihodima od sponzora.